U cijeloj priči oko pokazivanja snage između Rusije i Zapada u Ukrajini svakako nije nevažan faktor projekt plinovoda Sjeverni tok 2, za koji mnogi smatraju da je geopolitički projekt usmjeren na širenje ruskog utjecaja u Europi dominiranjem na njezinom energetskom tržištu
Riječ je o novom plinovodu dugom 1200 kilometara koji vodi od zapadne Rusije do sjeveroistočne Njemačke ispod Baltičkog mora. Projekt vrijedan 10 milijardi eura osmišljen je tako da udvostruči količinu prirodnog plina koji ide iz Rusije ravno u Njemačku. Plin trenutno dolazi plinovodom Sjeverni tok, završenim 2012. godine. Ako dođe do realizacije, novi plinovod moći će pumpati 55 milijardi kubičnih metara plina u Njemačku svake godine.
Njegov vlasnik je ruska državna megakompanija Gazprom, a radovi su završeni prošlog rujna. No Gazprom još uvijek čeka odobrenje europskih regulatora prije nego što otvori slavine i počne slati plin.
Trenutno Europska komisija ispituje usklađenost projekta s energetskom politikom trgovinskog bloka, otkrio je u ponedjeljak potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovkis. Prema njegovim riječima, Europska unija (EU) učinit će sve što može kako bi osigurala da Rusija ne može koristiti prirodni plin kao oružje.
Dombrovkis smatra da Sjedinjene Američke Države, NATO i sve države članice EU-a trebaju nastaviti blisko surađivati, podržavajući Ukrajinu kao odgovor na rusku eskalaciju situacije.
'Jedinstveni smo u slanju jasne poruke Rusiji - svaka daljnja agresivna akcija donijela bi joj teške političke i ekonomske posljedice', poručio je Dombrovskis.
Propast projekta bio bi velik udarac za Kremlj. Međutim nije sve tako jednostavno, velik novac je u igri i Njemačka oklijeva odreći se projekta dok pritisak raste na tamošnju vladu da iskoristi Sjeverni tok 2 kao monetu protiv Rusije ako ona napadne Ukrajinu. Protivnici plinovoda, a među njima su Ukrajina, Poljska, baltičke zemlje i Sjedinjene Države, tvrde da će Sjeverni tok 2 učiniti Europu još ovisnijom o Rusiji.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa snažno se protivila izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2, ali dolaskom Joa Bidena u Bijelu kuću situacija se donekle promijenila. U ljeto prošle godine Njemačka i SAD potpisali su sporazum, kojim se Berlin složio da će investirati u infrastrukturu za ukrajinsku zelenu tehnologiju, a Sjedinjene Države da će okončati svoje napore na blokiranju naftovoda. Službeni Berlin obvezao se da će pokrenuti sankcije protiv Rusije ako se procijeni da Moskva koristi energiju kao oružje protiv Ukrajine i drugih europskih zemalja. Pola godine kasnije, slučajno ili ne, izbila je kriza i mnogi tvrde da ruski predsjednik Vladimir Putin već koristi energiju kao oružje pumpajući cijenu plina do astronomskih razina.
Aktualna kriza je i prvi veliki ispit novog njemačkog kancelara, socijaldemokrata Olafa Scholza.
Puštanjem u pogon Sjevernog toka 2 ukrajinska ruta bi u potpunosti izgubila na važnosti, a Rusija bi smanjila izdatke koje plaća za transport plina preko te zemlje. Iako to dobro zvuči ušima europskih potrošača, problem je u tome što bi tako Kijev politički bio izručen u ruske ruke.
Donedavna njemačka kancelarka Angela Merkel vješto je izbjegavala pritiske da se izgradnja plinovoda veže uz političko stanje u Rusiji. I dok bi s jedne strane kritizirala ponašanje ruske vlasti zbog stanja ljudskih prava, agresivne vanjske politike ili ponašanja prema oporbenim političarima, kao u slučaju Alekseja Navaljnog, s druge strane ekonomska suradnja se nastavljala.
Donekle se promjenom vlasti u Njemačkoj promijenila i situacija jer su njezinim dijelom postali Zeleni, a oni su se od početka protivili projektu. Socijaldemokratska stranka s tradicionalno boljim odnosima s Moskvom ima mnogo ambivalentniji odnos prema Sjevernom toku 2 i smatra ga ključnim za dostavu ruskog plina njemačkoj industriji.
Njemački regulator Bundesnetzagentur u početku je izrazio zabrinutost zbog neovisnosti Nord Stream AG-a od plinskog diva Gazproma, kojeg podržava Kremlj, a u studenom prošle godine postavio je zahtjeve da Gazprom osnuje zasebnu tvrtku koja će nadgledati njemački dio plinovoda. Taj proces će, očekuje se, biti gotov tek u ljeto 2022. godine, pa i bez trenutne krize Sjeverni tok 2 ne bi mogao krenuti s radom prije tog roka.
Ključevi Sjevernog toka 2 nalaze se u njemačkim rukama.