Najnovije istraživanje provedeno prvih pet dana prosinca pokazalo je kako bi HDZ bio relativni pobjednik izbora pod uvjetom da su parlamentarni izbori provedeni početkom ovog mjeseca, prenosi N1.

Na ljestvici preferencija političkih stranaka, pokazuju rezultati istraživanja, vrh pripada HDZ-u s izborom od 30,8 posto, za razliku od studenog, kada je ta stranka bilježila 31,3 posto. Identičan pad od pola posto zabilježila je i vodeća oporbena stranka SDP te bilježi izbornu potporu od 22,3 posto.

Najveći rast popularnosti bilježi Živi zid te je sada treći s izbornom podrškom od 11 posto, za razliku od 7,5 posto iz mjeseca ranije, što ovu stranku čini najvećim dobitnikom na političkoj sceni u posljednjih mjesec dana. Njezino ovomjesečno treće mjesto je najbolji plasman u posljednjih godinu i pol, dok je razina izborne potpore najviše izmjerena od početka pojavljivanja Živog zida na hrvatskoj političkoj sceni.

Most je pak na četvrtom mjestu s izborom od 7,5 posto, što je ujedno najveći pad koji je neka stranka zabilježila u ovomjesečnom istraživanju.

HSS je peti s izbornom podrškom od 3,5 posto, dok je Stranka rada i solidarnosti BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,1 posto. Obje stranke naime bilježe pad popularnosti.

Podršku iznad jedan posto bilježi pet stranaka: Neovisni za Hrvatsku (1,7 posto), HNS (1,3 posto), IDS (1,1 posto) te Glas i HSP AS (po 1 posto). Četiri su stranke s izborom manjim od jedan posto: HSU (0,8 posto), HDSSB i Pametno (po 0,6 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,5 posto, dok je 11,9 posto neodlučnih.

Predsjednica najpozitivnija

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara četvrti mjesec zaredom nalazi se 'nitko', odnosno niti jedan političar. Na drugom je mjestu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, najpozitivnija domaća politička osoba za 20,6 posto hrvatskih građana, iako je prije mjesec dana izbor iznosio 14 posto.

Premijer Andrej Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,2 posto izbora. Slijedi Ivan Pernar sa 6,5 posto izbora (u studenom 6,9 posto). Na petom je mjestu Anka Mrak Taritaš s 5,2 posto izbora (u studenom 5,7 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrov (4 posto), Ivan Vilibor Sinčić (3,5 posto) te tri SDP-ovca (Zoran Milanović i Davor Bernardić po 2,7 posto izbora te Tonino Picula s 2,5 posto).

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21,5 posto (prije mjesec dana 20 posto). Drugo mjesto dijele 'svi političari' kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prije mjesec dana 14,3 posto). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 8,3 posto (u studenom 8,1 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović sa 7,4 posto (prije mjesec dana 10,9 posto). Milorad Pupovac je peti sa 6,3 posto izbora (prije mjesec dana 8,7 posto).

Pernarov negativan skok

Najveći skok negativnog doživljaja zabilježio je Ivan Pernar s izborom od 4,6 posto (prema 0,8 posto iz studenog). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zoran Milanović (3,9 posto), Vesna Pusić (3,3 posto), Tomislav Karamarko (2,7 posto) i Kolinda Grabar Kitarović (2,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrstan pokazatelj društvenog optimizma) podupire 18,3 posto građana u odnosu na 16,9 posto iz studenog. U ovomjesečnom istraživanju 74 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 76,8 posto iz studenog. Kakav je smjer zemlje, ne zna 7,7 posto građana.

Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 56,1 posto (u studenom 58 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 13,3 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke SDP udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 4,1 posto, dok je među glasačima Mosta njih 5,2 posto, a Živog zida svega 2,3 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u četrnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 33,6 posto (prema 30,1 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Kad je riječ o nepodržavanju politike Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,8 posto (u studenom je iznosila 55 posto).

Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Jednako kao i za podršku politici Vlade, pozitivan je trend zabilježen i za ocjenu rada Vlade RH koja ovaj mjesec iznosi 2,23, dok je prije mjesec dana ocjena bila 2,21. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,22), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima IDS-a (1,60).

Saboru tek dvojka

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,21 (u odnosu na 3,07, koliko je izmjereno početkom studenog). Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo u zemlji u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,95 (u studenom 2).

U izboru za najvažniju temu, odnosno događaj mjeseca, presuda na Haškom sudu šestorici Hrvata iz BiH i samoubojstvo Slobodana Praljka najčešći je izbor za 55,3 posto hrvatskih građana.

Događaji u slučaju Agrokor sada su na drugom mjestu s izborom od 21 posto. Osim ove dvije teme, još su samo četiri događaja zabilježila izbor viši od tri posto, a to su dugotrajna društvena kriza u zemlji (5 posto), inicijativa za zabranu rada trgovina nedjeljom (3,9 posto), doživotni zatvor za Ratka Mladića (3 posto) i dobri ekonomski pokazatelji (2,5 posto).

Četiri su događaja zabilježila izbor veći od jedan posto: događaji oko hrvatskog nogometa (1,9 posto), rasprava o Istanbulskoj konvenciji (1,6 posto), povlačenje prijave za domaćinstvo Agencije za lijekove EU-a (1,1 posto) i političke svađe u Saboru (1 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod jedan posto.