Je li ujedinjenje Kosova i Albanije realan scenarij u skoroj budućnosti? Kosovo, kao američki provizorij u Europi, država koju priznaje većina zemalja svijeta, članica UEFA-e i FIFA-e, ali ne i Ujedinjenih naroda, očigledno je prijemčivo za promjenu granica, ako taj projekt, za razliku od lanjske ideje o razmjeni teritorija s neprijateljskom Srbijom, podrazumijeva širenje na 'majčicu Albaniju'. Vodi li novogodišnje brisanje kosovsko-albanske granice u ostvarivanje njihova 'tisućljetnog sna', onog o Velikoj Albaniji?
Uz recentnu zabranu kladionica i pirotehnike, Albanija je u 2019. ušla neuobičajeno tiho, ali s gorljivom nadom da će ove godine, desetljeće nakon što su podnijeli zahtjev za članstvo u Europsku uniju, kao zemlja kandidat konačno dobiti konkretan datum početka pregovora za ulazak u europski klub. Iz Bruxellesa, naime, nema kritika na 'brisanje granica' između Albanije i Kosova, koje je stupilo na snagu od 1. siječnja i korak je, kako upozoravaju srpski analitičari, prema 'prirodnom' ujedinjenju i Velikoj Albaniji.
>>>Evo kako je Albanija riješila veliki problem svojih građana s klađenjem
Granica između Kosova i Albanije više ne postoji, objavio je krajem 2018. kosovski premijer Ramush Haradinaj. Preciznije, s prvim danom nove godine duž 113 kilometara granične crte na planinskom području postoji samo jedno zajedničko granično mjesto, Morine, čime se ušlo u drugu fazu potpunog uklanjanja granice između dviju država - na temelju šengenskih načela te zajedničkog europskog puta Prištine i Tirane, obznanio je Haradinaj.
Nakon službenog formiranja vojske Kosova, a sada i brisanja granice s Albanijom, iz Srbije upozoravaju da će Kosovo pokrenuti proceduru za ujedinjenje s Albanijom istog trenutka kada postane članica Ujedinjenih naroda. Agencija Sputnjik sa sjedištem u Moskvi citira i albanskog analitičara s Kosova, koji smatra da nema govora o stvaranju 'Velike Albanije' jer 'nema nijedne zemlje koja se ostvarila da se samovoljno ugasila'.
>>>Vulin u histeriji nakon formiranja vojske Kosova: Vučić je Miloševiću uvijek zamjerao pad Krajine
Kakve su, dakle, namjere albanskog premijera Edija Rame, slikara koji se nakon studija u Parizu vratio u rodnu Tiranu i u politiku ušao na nagovor prijatelja? Taj osebujni političar u mandatu gradonačelnika Tirane obojio je fasade i pretvorio grad u galeriju na otvorenom, a zbog uvođenja reda u albansku prijestolnicu tituliran je najboljim svjetskim gradonačelnikom po izboru londonske organizacije City Mayor. Je li moguće da bi Rama, miljenik zapadnih političara, stvarao 'Veliku Albaniju' protiv njihove volje?
Još 2015. Rama je izjavio da je ujedinjenje Albanaca iz Albanije i s Kosova neizbježno i neupitno. U intervjuu za kosovsku TV Klan Kosova rekao je da je samo pitanje kako će se to dogoditi: 'U kontekstu EU-a kao prirodni proces koji će svi prihvatiti ili kao reakcija na sljepoću ili lijenost EU-a.'
O posljednjoj Raminoj ofenzivi izvijestio je utjecajni albanski tjednik Tirana Times u studenom 2018., kada je na zajedničkoj sjednici vlada Kosova i Albanije u Peći potpisan niz resornih sporazuma o zbližavanju dviju zemalja te najavljena uspostava jedinstvenog ekonomskog tržišta. Tom prilikom albanski je premijer pozvao šefove diplomacija da počnu raditi na zajedničkom strateškom nacrtu sa svrhom ujedinjenja Albanaca do 2025. godine.
Albanska unija - preduvjet za članstvo u EU?!
'Jako dobro znam kako će Beograd ili drugi komentirati taj cilj, ali smatram da je albanska unija nužan preduvjet za naše punopravno članstvo u Europskoj uniji', kazao je tada Rama, dodajući da Europska unija 'treba prestati imati dvoličan pristup' rješavanju spora. Albanija je, suprotno stavu Europske unije, podržala carine u iznosu od 100 posto koje je Kosovo uvelo na robu iz Srbije i BiH, nakon što je Beograd osujetio namjeru Prištine da se pridruži Interpolu.
S druge strane, Rama njeguje izuzetno dobre odnose s američkom administracijom na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je osobno pohvalio albansku vladu zbog nedavnog protjerivanja dvojice iranskih diplomata - uključujući veleposlanika - iz Albanije zbog 'ugrožavanja nacionalne sigurnosti'. Iz Teherana su poručili da veselje Washingtona povodom izgona svjedoči o pokušajima SAD-a i Izraela da 'naruše veze Irana, ponajprije s europskim zemljama'.
>>>Iran osudio izgon dvojice svojih diplomata iz Albanije, Trump joj zahvalio
Zlatko Dizdarević, bosanskohercegovački novinar i diplomat, davno je upoznao tadašnjeg gradonačelnika Edija Ramu, još dok je kao djelatnik ministarstva vanjskih poslova BiH često boravio u Tirani. Sjeća se kada su tom prijestolnicom doslovno plutali leševi konja.
'A onda je došao on, kao čovjek sa završenom likovnom akademijom i studijem slikarstva u Parizu, koji je u mladosti igrao košarku. Djelovao je kao vanzemaljac, ali je u roku od dvije, tri godine od te Tirane napravio čudo. Inače, dobro je netko rekao: Albanija je europska Kolumbija, jer tamošnja mafija pružila je pipke, prejahala mafiju u Italiji, a u takvoj situaciji Ramina stranka triput je pobijedila na izborima. Iz perspektive strašne klaustrofobije u Albaniji postoji povjerenje u Ramu da ih može izvesti na taj europski put, biznisa i svega ostalog', kaže Dizdarević za tportal.
Rama je, dodaje Dizdarević, albanski patriot u punom smislu riječi. Ni kao premijer nije deaktivirao svoj umjetnički čip, a njegov kabinet u Tirani krcat je slikama i skulpturama. 'On je potpuno normalan čovjek, europske provenijencije. Naravno, shvatio je da s političarima iz Bruxellesa može razgovarati na način 'bolje da me ne voli, ali me poštuje', a ne 'milki me po glavi i tapša po ramenima, a iza leđa od mene pravi sprdnju'. Zato ga i poštuju, a rezultat je i treći mandat', tumači Dizdarević.
Ramini motivi za stvaranje albanske unije nisu nacionalističke prirode, potvrđuje Dizdarević.
'Ne. Oni će se maksimalno zbližavati s Kosovom na ekonomskom planu. I Kosovo i Albanija se otvaraju turistički. Bio sam iznenađen time koliko je mojih prijatelja ljetos otišlo u Albaniju i svi su se vratili zadovoljni. Dakle, Rama će učiniti sve što je potrebno, odigravajući lukavo koliko treba na taj etnički princip, u otvaranju granica, ekonomiji, turizmu, ali on neće povući potez kojim bi izbacio ciglu iz konstrukcije EU-a. On zna da to ne može ići bez problema i neće biti rodoslovnik teorije da se treba izbrisati granica protiv europske logike dogovora i ostalih principa', procjenjuje Dizdarević.
Medijska buka i podgrijavanje teze o stvaranju 'Velike Albanije', 'Velike Srbije' i 'Velike Hrvatske', koju je u američkom časopisu Foreign Affairs promovirao bivši britanski diplomat Timothy Less, poprilično iritira Zlatka Dizdarevića.
'Plašim se da je i u politici i u medijima pobijedila logika 'što je gore, to je bolje'. Ako jednom bivšem britanskom konzulu u Banjoj Luci, manje ili više na dnu, svako malo dajete prostora, time pothranjujete ludilo i histeriju po medijskom principu 'idemo na senzaciju bez obzira na to što je u osnovi'. Dakle, naravno da postoje i takve teorije i takvi apetiti, ali sve je to u krajnjoj liniji igra bez krčmara. Jedna od osnovnih karakteristika nas na zapadnom Balkanu jest to što još uvijek mislimo da kreiramo našu sudbinu. Nismo mi ti koji ćemo odlučivati o otvaranju i zatvaranju naših granica, niti se to može odraditi bez ogromnih, zemljotresnih posljedica u regiji', upozorava Dizdarević.
Podsjetimo, srpski ministar obrane Aleksandar Vulin poručio je ovih dana da će se 'Velika Albanija' morati nahraniti ne samo srpskim tijelom, već i crnogorskim, makedonskim i grčkim - što 'neće dobro završiti'. Vojska Srbije je, prema njegovim riječima, spremna, obučena, organizirana, u stanju boriti se na više mjesta te spremna izvršiti svaku naredbu svog vrhovnog zapovjednika.
Dizdarević ističe da je pitanje Kosova u Srbiji probudilo i podignulo na noge ekstremne nacionalističke krugove, a tko god tamo jednog dana potpiše sporazum o međunarodnom priznanju Kosova u punom smislu te riječi, ući će u povijest kao Vuk Branković (mitski izdajnik kneza Lazara u Kosovskoj bitki, op.a.). Istovremeno, na Kosovu dominira ekipa oko premijera Haradinaja, dok predsjednik Thaci pomalo ostaje u sjeni.
'Svi računaju s gubljenjem snage i orijentacije Europske unije, koja se uspaničila zbog milijun i pol migranata. Bio sam prošle godine u Damasku, koji s dodatna dva milijuna raseljenih unutar Sirije uopće nije sličio na grad koji će propasti zbog toga. A EU se raspada zbog milijun i pol izbjeglica, zbog čuvanja svojih para, povijesti, sistema odlučivanja itd. Danas u Velikoj Britaniji visokopozicionirani ljudi otvoreno kažu da će ih Brexit vratiti onome što su u povijesti bili – imperij koji je u EU izgubio svoju poziciju, postao nitko i ništa. Nadjačala ih je Njemačka, koja im je povijesno neprijatelj broj jedan. Dakle, izlaze kako bi ponovno postali imperij i već danas planiraju nove vojne baze u svijetu', navodi Dizdarević.
S obzirom na razjedinjenost EU-a, u kojem 'postoje najmanje tri klana koja će o ozbiljnim stvarima različito glasati', nije čudo da su izostale značajnije reakcije na poteze Prištine i Tirane.
imperijalistiička perspektiva
Tko jači, taj kvači: Sila kao jedini parametar
Osvrćući se na lik i djelo Timothyja Lessa, Dizdarević kaže da se 'uvijek nađe igrač kojeg mediji prihvaćaju'. 'To se tako radi. Nađe se prvi tekst nad kojim se svi zgroze, a onda krenu analize pa se ljudi počinju pitati gdje su oni u svemu tome, što će oni biti. Netko im kaže da će oni biti Palestinci, a oni krenu vaditi majku, oca… i već ste pola posla, do krvi, završili'. Pritom napominje da su Britanci rodoslovnici svega u svjetskoj vanjskoj politici i podsjeća na britansku doktrinu iz doba imperijalizma: tamo gdje se u zoni vašeg interesa tuče više plemena, vaš partner je onaj koji je najjači i najveći.
'Za njih smo plemena. Bilo mi je jasno da Srbija nikada neće biti oglašena kao glavni krivac za prošli rat, ne zato što je netko njih volio, nego jednostavno zato što se iz imperijalističke perspektive - a njima je ovdje ugodno i lijepo - nije isplatilo čačkati po najvećima. To je logika koju mi ne možemo dokučiti jer još uvijek baštinimo tekovine Drugog svjetskog rata, liniju pobjedničkog optimizma, antifašizma, na kojoj je rođen i multilateralizam te Ujedinjeni narodi, a i smisao EU-a bio je drugačiji. Danas je sila jedini parametar. U SAD-u se stalno ponavlja to da je jedini kriterij interes američke nacije, pri čemu ono što je dobro, a što nije dobro za Amerikance procjenjuje petero opasnih ljudi', ističe Dizdarević.
Iskusni diplomat upozorava i na to da su upravo Albanci danas najbrojnija nacija na Balkanu, ako se zbroje svi stanovnici matične zemlje, Kosova i Makedonije koji se tako izjašnjavaju.
'Nema kod njih, kao kod nas, pretrčavanja, da netko pretrči iz jedne nacije u drugu za 500 maraka, pa je na početku mandata Srbin, a na kraju Hrvat ili Bošnjak. Po toj vrsti identifikacije i identiteta, Albanci su najbrojniji na Balkanu. E sad, ako u svijetu pobijedi koncept nacionalnih strasti, dekomponiranja, atomiziranja nad drugim stupnjem globalizacije, dakle nad povezivanjem, koordinacijom i multilateralizmom - a Trump je za dvije godine satro više multilateralizma nego svi ostali u posljednjih 10-15 godina - onda oni imaju pravo ujediniti se. A ako EU, Amerika i ostali nađu snage i pameti da svijet ponovno svedu u sisteme planiranja i dogovaranja, što iz ove današnje perspektive izgleda kao Disneyland, onda će to biti druga priča', obrazlaže Dizdarević.
Albanija i Kosovo na 'zelenoj transverzali'
Skreće pažnju na to da se u priču oko Albanije, koja se prometnula u jednog od najvjernijih Trumpovih saveznika u Europi, upliće i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Turci su, napominje, u jakoj ofenzivi islamiziranja Albanije i Kosova, pa su tamo napravili i nekoliko vrlo impozantnih džamija.
'Baš kao i u BiH, oni kreću odozdo – kroz kulturne institucije i medije, artefakte iz Otomanskog Carstva. Na kraju krajeva, Albanija se s Kosovom nalazi na 'zelenoj transverzali' koju je Ahmet Davutoglu, kao ministar vanjskih poslova Turske, u svojoj knjizi definirao kao transverzalu vraćanja utjecaja Turske na granice Otomanskog Carstva, od Turske, preko Grčke, na Albaniju, Kosovo, Sandžak i BiH do Bihaća. Oni to zapravo rade po logici Muslimanske braće, koja idu filozofijom zajednice, doktrinarno ne priznaju naciju i državu, nego je važna 'uma'. To znači da je svaki musliman od Afganistana do Sudana, Albanije i BiH jedan drugome brat, a onaj tko nije musliman, iako s njime 500 ili 600 godina živiš u susjedstvu, on nije brat. To ima svoje posljedice', upozorava Dizdarević.
To je, po njemu, puno veća opasnost za BiH, nego što su to '150 ili tisuću vehabija ili salafija koji ovdje nisu prirodni dio ambijenta'.
'Ovdašnja policija zna tko su oni, koliko ih ima i gdje su. Ali ova druga filozofija koja ide mic po mic, korak po korak, dugoročno je opasna, a Erdogan je u ovom času praktično, objektivno, živi lider Muslimanske braće. Prema tome, taj njihov prodor u Albaniju ne treba smetnuti s uma, a pritom nažalost ne treba smetnuti s uma ni američku benevolentnost prema toj islamskoj liniji, iz pragmatičnih razloga koje smo vidjeli na Bliskom istoku', zaključuje Dizdarević.
