'Naš zajednički cilj je da sve balkanske države uđu u Europsku uniju. Imamo dva hitna zadatka. Prvo, raditi neumorno s našim prijateljima u Beogradu i Prištini kako bismo mogli sklopiti sporazum s njima i normalizirati odnose. Isto tako moramo otvoriti pregovore sa Skopljem i Tiranom', kazala je Mogherini na raspravi oko usvajanja izvješća o europskoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici koje je Europski parlament izglasao u srijedu.

U raspravi EP-a je sudjelovala i hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, zastupnica bloka Europskih pučana, koja je ukazala na trenutna događanja na jugoistočnoj granici Europske unije te se posebno osvrnula na pitanje nemogućnosti formiranja vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini.

'Želim upozoriti da Europska unija, zajedno s gospođom Mogherini, uloži napore da zajedno s drugim svjetskim akterima nađe jedan srednji put i neutralnu poziciju te da pomogne da se mir i sigurnost uspostave u ovom dijelu Europe', kazala je Zovko.

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u srijedu dvije rezolucije o zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici u kojima, između ostaloga, pozivaju na uspostavu Vijeća sigurnosti EU-a te traže da se oko spomenutih pitanja primjeni sustav glasovanja kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasnog odlučivanja.

Europarlamentarci su većinom glasova podržali godišnja izvješća o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (CFSP) Davida McCallistera i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (CSDP) izvjestitelja Ioana Mirceea Pascua.

CFSP je usvojen sa 401 glasom 'za', 173 'protiv' i 73 suzdržana glasa, dok je za CSDP svoj glas dalo 376 zastupnika, s 215 protiv i 41 suzdržanim zastupnikom.

Izvješće CFSP-a ističe da bi Unija trebala biti otpornija na terorističke napade, posebice na džihadistički terorizam, ali se pokazati žilavom i snažnom prema radikalizaciji, ilegalnoj migraciji, propagandi, dezinformacijskim kampanjama, ruskim pokušajima kibernetičkih napadaa i drugim hibridnim prijetnjama koje traže hitno reagiranje i koordinirani odgovor.

Izvjestitelj McCallister smatra da je 'došlo je vrijeme da Unija uzme sudbinu u svoje ruke i prigrli svoju ulogu kao jednakopravna, suverena, politička i gospodarska sila u međunarodnim odnosima koja će pomoći rješavati sukobe diljem svijeta i oblikovati globalno upravljanje'.

Samo takvom, novom vanjskom i sigurnosnom politikom EU se može pozicionirati kao autonomna snaga na nesigurnoj globalnoj geopolitičkoj sceni, stoji u izvješću.

U utorak je snažnom većinom prihvaćeno i izvješće o vojnoj mobilnosti, kolokvijalno prozvano "vojni Schengen", koje teži eliminaciji administrativnihm regulatornih i fizičkih prepreka brzini kretanja vojnih snaga i vojne opreme na teritoriju Europske unije.

Protivnici, primarno iz stranaka ljevice, kritiziraju nove vanjske, obrambene i sigurnosne politike, ističući kako preveliki naglasak stavljaju na mogućnost vojnog, a ne diplomatskog rješenja političkih prijepora. Također ocjenjuju kako te politike vode militarizaciji Europe.