A23a, s površinom od 3800 četvornih kilometara, dvostruko je veća od šireg Londona, a njezina debljina iznosi 400 metara. Oslobodila se Antarktika 1986. godine, no ubrzo je zaglavila tik uz obalu. Zbog velike dubine ove ledene sante, njezino je dno zapelo na dnu Weddellova mora, dijela Južnog oceana, gdje je ostala nepomična više od 30 godina, piše BBC.

Godine 2020. santa leda počela se kretati prema sjeveru, ali se od proljeća ove godine vrtjela na mjestu, zarobljena u rotirajućem vrtlogu vode u blizini otočja Južni Orkney. U petak je British Antarctic Survey (BAS) objavio da sada pluta prema sjeveru.

Kojim putem će krenuti?

Dr. Andrew Meijers, oceanograf iz BAS-a, izjavio je: "Uzbudljivo je vidjeti kako se A23a ponovno kreće nakon dugog razdoblja mirovanja. Zanima nas hoće li krenuti istim putem kojim su išle druge velike sante leda koje su se odvojile od Antarktike."

Stručnjaci predviđaju da će A23a na kraju napustiti Južni ocean i ući u Atlantski ocean, gdje će naići na toplije vode. To će vjerojatno uzrokovati njezino raspadanje na manje sante leda, koje će se potom otopiti.

Divovske sante mogu obogatiti vode hranjivim tvarima

Dr. Meijers i njegov tim istražuju kako sante leda utječu na lokalne ekosustave kroz koje prolaze. Prije godinu dana istraživači na brodu RRS Sir David Attenborough prikupili su podatke iz vode oko A23a.

Laura Taylor, biogeokemičarka i članica posade, izjavila je: "Znamo da ove divovske sante leda mogu obogatiti vode kroz koje prolaze hranjivim tvarima, čime potiču razvoj bogatih ekosustava u inače manje produktivnim područjima. Ono što još uvijek ne znamo jest kakvu ulogu u tom procesu imaju veličina i podrijetlo određenih santi leda", rekla je Taylor.