Kažu da od Hladnog rata nije bilo toliko ubitačne verbalne paljbe kao prošlog tjedna između zaštitnika režima Bašara al Asada, Rusije i Irana te protivnika sirijske vlade, Britanije, SAD-a i Francuske. U noći s petka na subotu 'verbalna' se pretvorila u raketnu paljbu na sirijska kemijska postrojenja, ali srećom za sad smo izbjegli Treće svjetski rat.

Povod je napad kemijskim oružjem Asadovih snaga na pobunjeničku Dumu, predgrađe Damaska u kojem je poginulo 45 osoba, među njima mnogo djece. Rusi tvrde da se kemijsko oružje nije koristilo, dok američki obavještajni operativci krijumčare trupla žrtava iz Dume da utvrde o kakvom je otrovu riječ.

Na hitno sazvanoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a prošlog ponedjeljka pale su teške riječi, ali do rješenja krize nije došlo. Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzija prijetio je 'nesagledivim posljedicama' ako Washington pokuša oružjem rješavati sukob. Trump je pak prošlog četvrtka preko Twittera poručio Rusiji da se pripremi za dolazak 'lijepih, novih i pametnih' projektila, nazvavši Asada 'životinjskim ubojicom plinom koji u tome uživa', a prošlotjednim službenim ustoličenjem bivšeg šefa CIA-e Mikea Pompea na mjesto državnog tajnika poručio da je prošlo vrijeme mekane politike prema Moskvi.

Prijetnje se kotrljaju, Sirijci umiru, rubalj je prošlog tjedna klizio nizbrdo, cijena nafte skočila na najvišu razinu od prosinca 2014., a UN priopćio da je iz Gute, predgrađa Damaska, pred nedavnim napadima vladinih snaga na to posljednje uporište pobunjenika pobjeglo više od 133.000 stanovnika.

'U početku bješe laž', piše Deutsche Welle podsjećajući prošlog ponedjeljka na rat u Iraku započet prije 15 godina, 9. travnja 2003. Šest tjedana ranije tadašnji je američki državni tajnik Colin Powell na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a održao dramatičan govor uvjeravajući međunarodnu zajednicu da Sadam Husein posjeduje kemijsko i biološko oružje za masovno uništenje, da priprema nuklearno oružje, da njegov režim podupire međunarodni terorizam... Optužbe do danas nisu potvrđene, ali zemlja je uništena, ubijeno je nekoliko stotina tisuća Iračana (točan broj se ne zna), a Srednji istok gurnut u kaos.

'Što Angela Merkel i Viktor Orban imaju zajedničko?', pita njemački komentator Volker Wagener nakon pobjede Viktora Orbana na parlamentarnim izborima u Mađarskoj prošle nedjelje te odgovara: 'Samo jedno: oboje su osvojili četvrti mandat.'

S obzirom na to da je njegova stranka Fidesz osvojila 133 od 199 zastupnika, dvije trećine mandata, Orban može i dalje populistički preoblikovati 'demokratski potvrđenu autokraciju, koja će sada biti još privlačnija imitatorima' – prva su mišljenja zapadnih analitičara koji Mađarsku vide kao 'trn u kruni EU-a'. Izlaznost je bila 68,8 posto, viša nego na prijašnjim izborima, Orbanova stranka nije osvojila Budimpeštu, ali je trijumfirala u ruralnim sredinama. Prema istraživanju Austrijskog sociološkog instituta, 88 posto mađarskih glasača želi 'jakog vođu' tipa Putina, Trumpa i Erdogana. Ukratko: Bruxelles je ove izbore doživio kao najveći izazov Unijinoj obitelji od početka njezina širenja na istok.

Neki podsjećaju na to da je Mađarska od priključenja Uniji 2004. iz njezinih razvojnih fondova povukla rekordne 34 milijarde eura, a Europska agencija za borbu protiv korupcije (OLAF) ustanovila da je tvrtka Orbanova zeta od toga gricnula lijep komadić kolača. Mnogo se toga zamjera Orbanu, od zatvaranja vrata 'Merkeličinim izbjeglicama' do prekrajanja pravosuđa i medijskog krajolika, ali ostaje činjenica da Mađarska u Orbanov četvrti mandat ulazi s 3,8 posto nezaposlenosti i četiri posto rasta u prošloj godini.

U Njemačkoj su tiho odahnuli nakon saznanja da najnoviji napad kombijem u Münsteru na goste jednog kafića, kada su poginule dvije, a ranjeno dvadesetak osoba, nije izvršio islamski terorist, nego usamljeni Nijemac poremećena uma. Naime, prema informacijama dnevnika Tagesspiegel, broj salafista u prvom je tromjesečju 2018. iznosio 11.000, dvostruko više no pet godina ranije. Budući da je riječ o članovima ultrakonzervativne sekte, čiji su pripadnici zbog nakaradnog tumačenja džihada poduzimali samoubilačke terorističke akcije, njemački ih domaćini budno prate u stopu.

Na berlinskom polumaratonu prošle nedjelje sudjelovalo je rekordnih 36.000 natjecatelja, a policija je uhitila šest osoba osumnjičenih da su namjeravale sudionike napasti noževima i izazvati kaos.

Istog dana održan je tradicionalni maraton u Pjongjangu u čast godišnjice rođenja velikog vođe Kim Il-sunga, a od 2014. dopušteno je sudjelovanje strancima. Za razliku od 2017., kada se natjecalo više od 1000 stranih maratonaca, ove ih je godine sudjelovalo samo 429. Razlog nedolasku je strah od zveckanja nuklearnim oružjem i prošlogodišnja zabrana Amerike odlaska svojim građanima u Sjevernu Koreju nakon slučaja studenta Otta Warmbiera, uhićenog u Pjongjangu zbog krađe jednog propagandnog plakata, mučenog u zatvoru i puštenog kući nekoliko dana prije smrti.

Za kraj nešto o Nikoli Tesli s bloga američkog web dizajnera Jasona Kottkea. Kottke je na njemu obavio intrigantan intervju s genijalnim pronalazačem iz 1926., izašlim u nekadašnjem magazinu Collier's, u kojem Tesla predviđa električne zrakoplove koji će prevoziti putnike od New Yorka do Europe za samo nekoliko sati, češće potrese, klimatske promjene i bežično komuniciranje uređajem, toliko malim da stane u džep. I još nešto: ustvrdio je da će borba za rodnu ravnopravnost završiti novim poretkom u kojemu će žene biti nadređene, što će čovječanstvo približiti 'savršenoj civilizaciji pčela'.

P.S. Znate li što je to nogometna seizmologija? To je ono kada glavna zvijezda Barce Lionel Messi zabije gol, a grad Barcelona se doslovno zatrese od oduševljenja. Nogometna seizmologija je dio tzv. urbane seizmologije, ispitivanja vibracija u velikim gradovima uzrokovanim prometom, građevinskim radovima i masovnim društvenim događanjima poput nogometnih utakmica i rock-koncerata, pa tako katalonski stručnjak Jordi Diaz s kolegama iz Instituta za zemljopisne znanosti Jaume Almera u Barceloni prati vibracije tijekom događaja na gradskom stadionu Camp Nou. Najžešće su zabilježili tijekom prošlogodišnjeg susreta Barce i Paris Saint-Germaina u Ligi prvaka, kada je Barca u čudesnom povratku otpisanih u uzvratnoj utakmici zabila šest golova, izbacivši Francuze (vodili su 4:0) s konačnim rezultatom 6:5.

I prošlog tjedna tresao se stadion. Ovaj put rimski Olimpico, ali ne zbog Barce. Talijanski navijači zatresli su Rim jer je Roma, u čudesnom povratku otpisanih, pobijedila apsolutnog katalonskog favorita Barcelonu (3:0) i prošla u polufinale ovogodišnje Lige prvaka. Bio je to tjedan prvorazrednih sportskih iznenađenja, ali i opasne političke stvarnosti.