Zelić nam je objasnio što je to uopće nevažeći listić, kako konkretno izgleda prebrojavanje glasova, je li i u kojem dijelu tog procesa moglo doći do namjernog križanja listića i kroz koliko ruku prolaze glasački listići.

Što je to nevažeći listić?

Nevažeći listić, sukladno pravilima, svaki je onaj iz kojeg se ne može utvrditi volja birača. Pravilno glasanje bilo bi da se zaokruži jedan redni broj ispred liste ili kandidata. Nevažeći listići su i oni kad birači nisu razumjeli pravila pa zaokruže dva redna broja ispred kandidata ili stranke. Tu su i oni protestni nevažeći listići, koji su iskrižani i na kojima građani ostavljaju poruke.

U konkretnom slučaju u Splitu u drugom krugu bila su dva kandidata i teško da su se birači u tolikom broju mogli zbuniti. No volja birača vidljiva je i ako je na listiću pravilno zaokružen kandidat, a glasač je još nešto nacrtao ili dopisao. Osobno bih takav listić priznao kao važeći. No ako postoje nedoumice, deset članova biračkog odbora glasa o tome. To je nemoguće propisati, no praksa u svijetu je na tragu toga da ako je vidljiva volja birača, bez obzira je li još nešto načrčkao na listić, onda je taj glas valjan.

Je li ikada bilo ovoliko nevažećih listića?

Koliko pratim izbore, ne sjećam se da ih je bilo ovoliko, no treba to staviti u politički kontekst Splita. Zanimljivo je da je na izborima za župana splitsko-dalmatinskog bio velik postotak nevažećih listića (5,21 posto). Ako su svi ti nevažeći listići bili protestni, onda su birači očito imali veći motiv protestirati na izboru za gradonačelnika, nego za župana.

Mogu li se izbori ponoviti ako ima neki postotak nevažećih listića?

Ne, mi nemamo takva pravila. Jednostavno, birači ih imaju pravo prekrižiti i to je poruka svima. Birači često kažu: 'Nemam za koga glasati.' Zamislite da su svi koji nisu izašli na izbore otišli i prekrižili listić.

Znači li visok broj nevažećih automatski prevaru?

Ne, ali pobuđuje sumnju.

Koji je put glasačkog listića tijekom izborne noći i kroz koliko ruku prolazi?

Birački odbori sastavljeni su od predsjednika i zamjenika koji su nestranački, a ostali članovi su pola iz redova vladajućih, pola iz oporbe. Iznimka su predsjednički izbori, kad su svi članovi biračkih odbora nestranački. Postoje promatrači i oni nemaju pravo brojati glasove, nego nadgledati brojanje.

Kada se zatvori biračko mjesto, prvo se uklanjaju kemijske olovke kako u toj gužvi ne bi bilo ovoga u što se sumnja. Onda se evidentiraju neiskorišteni listići. Potom se otvara kutija. Evidentira se broj glasačkih listića u kutiji i uspoređuje se s biračkim popisom. Pravo brojanja imaju svi članovi biračkog odbora, a ima ih deset. Promatrači smiju stajati kraj stola. Potom se razdvajaju važeći i nevažeći listići i tek tada se gledaju glasovi na važećim listićima. Sve te brojke se upisuju u zapisnik upravo kako netko u daljnjem procesu ne bi mijenjao podatke.

Ti listići se pečatiraju u koverte i onda se to nosi u Gradsko izborno povjerenstvo. Svako biračko mjesto dođe u tu zgradu i ponovno se pregledavaju zapisnici. Ako nešto ne štima, opet otvaraju i broje. Potom dvije osobe unose zapisnike u sustav i onda Gradsko izborno povjerenstvo ispunjava svoj zapisnik.

Gdje je u Splitu najviše nevažećih listića?

Morate biti jako dobar organizator da na 165 biračkih mjesta, koliko ih je u Splitu, izvedete prevaru. Nevažećih listića u Splitu nema samo na nekoliko biračkih mjesta, svugdje ih je pomalo. Najviše u centru Splita.

Provjera nevažećih listića u Splitu je počela. Što dalje, kad smije biti imenovan gradonačelnik?

Svi kandidati imaju pravo podnijeti službeni prigovor i to je Kerum i napravio. On se podnosi Županijskom izbornom povjerenstvu. Oni su odlučili da će ponovno brojati nevažeće listiće i donijet će neku svoju odluku. Ako Kerum nije zadovoljan njihovom odlukom, ima se pravo žaliti Ustavnom sudu i oni donose konačnu odluku. Prije toga ne mogu biti objavljeni službeni rezultati lokalnih izbora za Split, a dok se službeni rezultati ne objave, nema primopredaje vlasti. Dakle nema novog gradonačelnika.