U slovenskom Novom Mestu proteklog vikenda okupila se skupina od oko 70 roditelja koji već godinama tvrde da su im sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća djeca oteta na porodu i potom prodana u bogate zemlje. Službena verzija priče u svim je državama nastalima nakon raspada Jugoslavije, dakako, drukčija
Bolničko osoblje reklo je roditeljima da su djeca umrla nakon poroda, što i dalje ne daje odgovor na pitanje zašto im nije bilo dozvoljeno da ih pokopaju.
Razne organizacije koje zastupaju roditelje tvrde da je na ovaj način s prostora bivše Jugoslavije u bogate zapadne zemlje prodano preko 20 tisuća novorođenčadi, navodi slovenska javna televizija.
vezane vijesti
Upravo ta činjenica - da su djeca završila u bogatim obiteljima - dodatno otežava potragu roditeljima. Simona Šeremet Kalanj, predstavnica oštećenih roditelja koja je organizirala skup u Novom Mestu, navodi primjer majke Dragane Naumovski, a koja je otkrila gdje joj dijete živi. Ne želi komunikaciju jer živi u bogatoj obitelji, što je za ovu majku još bolnije. 'Dva puta je izgubila dijete', objašnjava Šeremet Kalanj.
Dodaje da je najčešća verzija priče da je dijete umrlo, da ga majka nije vidjela, da ga nije smjela pokopati i da nemaju kompletnu dokumentaciju, za što optužuju vlasti Jugoslavije, ali i država nastalih njezinim raspadom.
Svoju priču pred kamerama slovenske televizije ispričala je Anica Bračko, a ona je rodila 1986. godine u mariborskom rodilištu. 'Osoblje bolnice došlo je do mene, rekli su da je beba prelagana i da će je staviti u inkubator. Pa su mi oduzeli bebu. Beba je plakala kod mene. Rodila sam djevojčicu', svjedoči.
Rečeno joj je da je djevojčica umrla sljedeći dan. Nije je vidjela, nije je smjela pokopati. Sumnja u smrt jer nema službeni dokument o tome. Unatoč tome, dobila je pozive za cijepljenje i upis u prvi razred. 'Sama sam tražila od općine, matičnog ureda, da mi izbrišu dijete i da me više ne muče time', rekla je Bračko.
Kako kaže, u sebi je ipak osjećala da je njezina djevojčica još uvijek živa, zato je sada i traži. 'Ona je saznala da dijete nije nigdje pokopano. Rekli su mi da je pokopano u Mariboru, ali nema broj. Tako da znam da smo još na početku, ali još uvijek imamo nadu da će se to rasplesti', zaključuje.
Podsjetimo, ovakvi slučajevi zabilježeni su i u Hrvatskoj. Najčešće se ističu primjeri iz riječke bolnice - dvije obitelji, Mandić i Herceg, koje danas žive u Austriji, svojedobno su za austrijski Kleine Zeitung ispričale da su njihova djeca proglašena mrtvima, no nitko im nije pokazao tijela novorođenčadi niti su ikada dobili smrtovnicu.
Riječko rodilište i dalje inzistira na tome da se nestanak beba nije dogodio nijednom u njihovoj povijesti, a isto tvrdi i hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, tvrdeći da istrage o nestanku beba nikad nisu bile provedene.
