Mađarska Viktora Orbana slobodno se može nazvati najvećim prijateljem Vladimira Putina unutar Europske unije. Od početka rata u Ukrajini maksimalno koliko može nastoji sabotirati sve sankcije protiv moskovskog režima zbog agresije na Ukrajinu.

Uspjeli su tako Mađari iz najnovijeg paketa isključiti sirovu naftu koja se prevozi naftovodima iz predložene gornje granice cijena ruske nafte, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, dodavši da je upravo to način na koji kupuju sirovu naftu i od vitalnog značenja za energetsku sigurnost te zemlje. Budimpešta je također uspjela osigurati da se sektor proizvodnje nuklearne energije ne uključi u proturuske sankcije, što znači da će se, barem za sada, projekt izgradnje dva nova reaktora nuklearne elektrane Paks, koja se nalazi nedaleko od hrvatske granice, moći nastaviti.

Mađarska je ranije upozoravala da neće podržati novi paket europskih sankcija protiv Rusije budu li one uključivale energetske sankcije. Prije nekoliko dana mađarski premijer je izjavio da su u Bruxellesu lagali europskim narodima jer su obećali da se sankcije neće odnositi na energente, ali jesu. Također je istaknuo da su obećali da će sankcije okončati rat.

'Nije tako ispalo', poentira. Orban također neprestano ponavlja da sankcije nisu uspjele i da ih treba ukinuti.

Iako se nekima Orbanovi stavovi mogu činiti logičnima i razumnima, činjenica je da premijeri i predsjednici 26 drugih zemalja Europske unije u velikoj većini ne dijele njegove stavove o sankcijama režimu u Kremlju.

Mađarska se dugo opire bilo kakvim sankcijama vezanim za ruski energetski sektor jer je u velikoj mjeri ovisna o uvozu ruskih energenata i Orban je u svibnju ove godine izjavio da bi takva odluka značila atomski udar na mađarsko gospodarstvo. Na koncu su one izglasane, ali se Mađarska uspjela izboriti za izuzetak da može nastaviti uvoziti rusku naftu ako joj je ugrožena sigurnost opskrbe energijom.

Otkako je preuzeo vlast 2010., Orban je produbio ovisnost Mađarske o ruskoj energiji te kaže da njezin geografski položaj i energetska infrastruktura onemogućuju zatvaranje vrata ruskoj nafti. Zemlja je to bez izlaza na more, stoga nema morsku luku za primanje globalnih pošiljki nafte i mora se oslanjati na naftovode. U svibnju je uznemirio hrvatsku javnost izjavom da oni koji imaju more i luke mogu donijeti naftu tankerima, a da im more nisu uzeli - i oni bi imali luku, aludirajući na našu Rijeku.

Međutim, ne samo da ne odustaje od ruskih energenata, nego Budimpešta potpisuje nove ugovore. Tako je zadnjeg dana kolovoza objavljeno da je Mađarska potpisala ugovor s Rusijom o dodatnoj opskrbi plinom. Sporazumom će se u tu državu slati do 5,8 milijuna kubičnih metara plina dnevno, 'povrh ugovorene količine koja je već na snazi', pohvalio se tada glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs, ne mareći za razaranja ruske vojske u Ukrajini i prijetnju sigurnosti koju je izazvao taj rat. Također, za razliku od ostalih europskih država, Mađarska je bez problema pristala plaćati ruski plin u rubljima, prema zahtjevu Moskve postavljenom nakon što je paket financijskih sankcija uveden protiv Kremlja.

Ne blokiraju Mađari samo energetske pakete sankcija protiv Rusije. Zadnjeg dana kolovoza Europska unija je izglasala suspenziju sporazuma s Rusijom kojim se olakšava izdavanje viza, ali nije uvedena opća zabrana njihova izdavanja, kako su tražile neke zemlje, posebno baltičke. Mađarska se opet našla među onima koji su lobirali za što blažu restrikciju, što im je na koncu i uspjelo.

Također, Mađarska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja Ukrajini nije poslala ni metak. Kao objašnjenje Mađari su naveli da se 'ne želi riskirati ruski napad na 150.000 Mađara koji žive na zapadu Ukrajine'. Tvrde da je njihov glavni cilj da se ne miješaju u ovaj rat. Budimpešta je otišla i korak dalje pa ne dozvoljava da se bilo kakvo ubojito oružje preko njihova teritorija prevozi u Ukrajinu. U jednom trenutku blokirala je šesti paket sankcija jer je tražila da se s liste sankcioniranih skine patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril, jedan od glavnih pobornika agresije na Ukrajinu, a zalagala se i za to da se ukinu sankcije protiv trojice ruskih oligarha - Ališera Usmanova, Petra Avena i Viktora Rašnjikova. Ubrzo su odustali od te ideje, ali prema svemu sudeći - ne zauvijek.

Ne treba zaboraviti ni to da je Orbanova Mađarska uspješno potopila europski pokušaj da se Bjelorusiji, čvrstoj Putinovoj saveznici, uvede embargo na uvoz oružja. Iako nije jedina, ta je država najupornija u sabotiranju sankcija među članicama Europske unije. Od samog početka jasno je da je Putinov plan posijati nejedinstvo među zemljama EU-a, a Orban ta vrata uporno drži otvorenima.

Mađarska je već dugo, bez obzira na Moskvu i Putina, u sukobu s Bruxellesom zbog stanja demokracije u toj zemlji. Europski parlament je u rujnu označio Mađarsku izbornom autokracijom. Ipak, u tom sukobu je morao donekle pokleknuti jer je mađarski parlament izglasao u ponedjeljak prvi u nizu antikorupcijskih zakona, čime Budimpešta nastoji izbjeći gubitak sredstava iz fondova Europske unije u trenutku u kojem njezino gospodarstvo ulazi u recesiju, a forinta je na rekordno niskim razinama. Cjelokupna tenzija s Bruxellesom svakako utječe na to da se ponekad iz inata sabotira više nego što bi se to činilo u normalnim okolnostima.

No ne treba zaboraviti to da je Mađarska počela voditi agresivniju politiku protiv Ukrajine nakon što je 2017. godine ta država izglasala zakon o obrazovanju koji je potkopao prava nacionalnih manjina za korištenje materinjeg jezika u školama. Tada je Szijjarto objavio da će Mađarska 'blokirati' svako pitanje važno za Ukrajinu u međunarodnim organizacijama, uključujući europsku i integraciju Ukrajine u NATO. Unatoč tome što je javno mnijenje na Zapadu postalo izrazito naklonjeno Ukrajini nakon ruske invazije od 24. veljače, Budimpešta nastavlja gurati po svome.