Europa je zabilježila najveći rast uvoza oružja u zadnjih pet godina i taj će se trend snažno ubrzavati s obzirom na informacije o ponovnom naoružavanju zbog nove ruske prijetnje, pokazuje izvješće objavljeno u ponedjeljak
U razdoblju 2017.-2021. svjetska trgovina oružjem pala je za 4,6 posto u odnosu na prethodnih pet godina, ali je na europskom kontinentu porasla za 19 posto, pokazuje izvješće Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) u Stockholmu u Švedskoj.
'Europa je ponovo vruća točka', ističe Siemon Wezeman, jedan od autora tog godišnjeg izvješća koje se objavljuje u zadnjih više od trideset godina.
'Treba nam puno novog oružja, a dobar dio će doći iz uvoza', uglavnom međueuropskog i američkog, rekao je istraživač u razgovoru za AFP.
Njemačka je već najavila planove za velika ulaganja na polju obrane.
Zbog porasta napetosti s Rusijom nakon 2014., udio Europe u svjetskoj trgovini porastao je s 10 na 13 posto u zadnjih pet godina i taj će se udio 'znatno' povećavati, ocijenio je Wezeman.
Premda je teško utvrditi točne brojčane podatke zbog netransparentnosti mnogih ugovora, vrijednost svjetske trgovine oružjem penje se na 100 milijarda dolara na godišnjoj razini, misle stručnjaci.
Kako navodi SIPRI, područje Azije i Oceanije i dalje je glavna zona uvoza u zadnjih pet godina, s 43 posto udjela u svjetskoj trgovini oružjem i sa šest najvećih uvoznika (Indija, Australija, Kina, Južna Koreja, Pakistan i Japan).
Trgovina oružjem u najgušće naseljenom dijelu svijeta ipak je u 5-postotnom padu u zadnjih pet godina.
Na Bliskom istoku, drugom po veličini tržištu s 32-postotnim udjelom u svjetskoj trgovini, zabilježen je slabiji rast (+3 posto), a temeljio se uglavnom na ulaganjima Katara zbog napetosti sa susjednim zemljama u Perzijskom zaljevu.
Udio Amerika i Afrike zabilježio je znatan pad oko 6 posto na pojedinom kontinentu.
Među pet najvećih izvoznika oružja u svijetu, Sjedinjene Države - daleko najveći izvoznik - i Francuska, na trećem mjestu, imale su velik rast u zadnjih pet godina, s 32 na 39 posto, odnosno sa 6 na 11 posto.
Rusija je zadržala drugo mjesto među izvoznicima, ali je njezin udio pao za 19 posto u promatranom razdoblju i takav pad bi se mogao nastaviti zbog utjecaja sankcija i sve veće izoliranosti Moskve, zaključuje SIPRI.
