Njome bi se vlasnike turističkih zapuštenih nekretnina natjeralo da ih ili privedu svrsi, ulože novac i obnove ili prodaju jer bi im iz lisnica počeli izbijati sve veće svote novca. Ministrica ih na to namjerava pritisnuti zakonskom odredbom po kojoj bi plaćali uvećane komunalne naknade.

Naknada za ruglo

'Cijeli je smisao taj da vlasnike koji su kupili nekretnine, a nisu ih priveli namjeni, prvenstveno govorim o turističkim objektima, komunalnom naknadom prisilimo da ih dovedu namjeni jer to je u interesu i nas i njih, države i jedinica lokalne samouprave', kazala je ministrica dodavši kako bi naknada, trebala biti 'pet ili 10 puta viša nego što je to uobičajeno'. Primjerice, vlasnik devastiranog Haludova danas plaća naknadu od 20-ak tisuća kuna, dok bi predviđenim povećanjem plaćali oko 500 tisuća kuna.

'Haludovo je komunalno opremljen prostor, on ima i cestu i vodovod, odvodnju, javnu rasvjetu, sve to općina mora platiti bez obzira na to radi li hotel radi ili ne. Ali ako radi, onda je veća korist i za općinu i za državu. Smisao je da vlasnike prisilimo da plaćaju ili će se općine na nekretninu upisivati određenim zabilježbama', istaknula je Mrak Taritaš i dodala kako komunalna naknada koja je isključio lokalni prihod, u trećini slučajeva čini manje od 10 posto njihovih proračuna dok bi, izmjenom zakona, ona mogla činiti i 15 posto.

'Na ovaj način zakonom ćemo prisiliti općine i gradove da rade svoj posao, a oni koji to neće raditi neće moći dobiti subvencije od države', rekla je ministrica. Ono što je zadržala za sebe je da iza priče o povećanju komunalne naknade već godinu dana stoji ogorčena inicijativa s terena.

Dr. Zdravko Cerović, profesor na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, spominje kako je negdje prošloga ljeta uputio pismo premijeru Milanoviću u ime Vijeća općine Malinska - Dubašnice, na čijem se terenu nalazi Haludovo i u kojem ga upozorava na katastrofalno stanje.

'Napušteni objekti Haludova u ruševnom stanju postali su ruglo turista, izletnika i prolaznika koji borave u Malinskoj. Objekti su ruševine opasne po život, sanitarno su opasni jer predstavljaju potencijalno mjesto širenja zaraza i epidemija, zagađenje okoline i stradanja ljudi', pisao je tada dr. Cerović podastrijevši premijeru i računicu ekonomskih gubitaka. Po njegovom izračunu u Haludovu se svake godine gubi više od 300.000 noćenja.

'U šesnaest godina koliko je HG Haludovo izvan funkcije izgubljeno je ukupno 390 milijuna eura turističkog prometa', tvrdi profesor. U pismu je Cerović od premijera tražio da 'raskine štetni ugovor o prodaji dionica HG Haludovo te da pokrene reprodaju dionica onom vlasniku koji želi održati komercijalno hotelijerstvo na tom prostoru', dometnuvši kako će u slučaju ignoriranja njihova zahtjeva lokalna zajednica razmatra mjere građanskog neposluha.

Lampica premijerova razuma

'Istina je, razmišljali smo u blokiranju Krčkoga mosta!' kaže dr. Cerović kad smo ga upitali za komentar ministričine najave. Podržava je i dodaje kako u njoj ne želi vidjeti reakciju na izrečenu prijetnju nego prije svega upaljenu lampicu razuma. Kaže kako se i iz nedavne izjave premijera na Krku vidjelo da se o problemu konačno razmišlja. Upravo je s Krka premijer Zoran Milanović nedavno poručio kako država takve investitore želi prisiliti - ili obnova ili prodaja. 'Nadam se da ćemo ove mangupe natjerati kaznenim porezom da počnu graditi ili da se sele', rekao je tada Milanović.

Vlasnik je Haludova Ara Abramyan, Rus armenskog podrijetla, a šansa da ga danas sretnete nešto je manja od one da vas na Krku otmu vanzemaljci. Abramyan je ipak skoknuo do Hrvatske i 2007. s tadašnjim potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom dogovorio brojne pojedinosti oko obnove ovog hotelskog kompleksa. Kada je dobio sva zelena svjetla za gradnju, Armenac je, kaže priča, navodno pro forma prodao dionice tvrtki čije su vlasnice dvije Britanke. Polančec je u međuvremenu završio u istražnom zatvoru zbog nekih drugih stvari, Vlade se mijenjaju, Rusa nema, a Haludovo propada.

Otkud kod vlasnika takav zaokret?

Haludovo je samo simbol, riječ je praksi koje ima posvuda, kaže dr. Cerović.

'Ako i najave o komunalnoj naknadi dolaze sa zakašnjenjem, pokazuju želju za okretanjem trenda onoga što je u osnovi u mnogo slučajeva bila čista pljačka naroda. Valja znati da se komunalna naknada mogla naplatiti samo objektu u funkciji, a mi smo tražili da se izbaci odredba na bruto prihod, kao i to da se ona odnosi i na pravne i fizičke osobe', kaže dr. Cerović.

Spekulanti na Jadranu

Po njemu, Haludovo je svakako najveća sramota hrvatskog turizma; nije jedini, jer iza njega kao i iza drugi primjera stoji upitna pretvorba i privatizacija hrvatskih hotela.

Po mojim procjenama čak je 14 posto ukupnih hotelijerskih prostora na takav način zloupotrebljeno. Riječ je o 7.000 soba i čak 14.000 kreveta koji ne samo da nisu iskorišteni nego su potpuno devastirani. Pritom je važno istaknuti kako je riječ o spekulacijama u kojima su se vlasnici domogli nekretnine ne u namjeri da ih razvijaju nego sa željom da čekaju povoljan trenutak na tržištu i onda ih prodaju. Hrvatska država to je gledala i nije činila ništa: danas osim Haludova imate desetine takvih hotela i nisu samo u igri primorsko-goranski gradovi i općine koji su tražili uvođenje komunalne naknade', kaže dr. Cerović dodajući kako je cijela obala prošarana hotelskim ruinama: od Rijeke, Crikvenice, Opatije, Kaštel Lukšića, Primoštena sve do Dubrovnika.

Najveći broj njih u takvom je stanju da turisti pitanju jesu li nastradali u Domovinskom ratu.

Potvrđuje to i izjava aktualnog ministra turizma Darka Lorencina: 'Na našim top destinacijama u Srednjoj Dalmaciji gdje postoje vrhunske lokacijama jedino investitori ne poduzimaju ništa.' Pokušavajući utvrditi o kojem je točno broju hotela riječ, koliko je to soba, kreveta i izgubljene zarade i tko su ti vlasnici, obratili smo se Ministarstvu turizma u kojem su nam odgovorili kako – 'nisu nadležni za te informacije'!? Na temelju čega onda ministar govori?

DUUDI-jev pritisak

Uputili su nas na Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a od njih stiže odgovor da 'u većinskom državnom vlasništvu nema značajnijih hotela koji nisu u funkciji'.

Radi se o nekoliko odmarališta ili hotela - npr. bivše Vjesnikovo odmaralište na Rabu ili bivše vojno vlasništvo hotela Iž i Duilova (koji su u postupku primopredaje), hotel Krvavica koji je nedavno vraćen na državno upravljanje ili hotel Grand koji je dio projekta Kupari, a koji će biti revitaliziran u sklopu navedenog projekta (podsjećamo kako je u tijeku natječaj za realizaciju projekta Kupari), navodi se u odgovoru DUUDI-ja. U toj državnoj ustanovi imaju i odgovore vezan za hotele ruine.

Većina hotela koji nisu u funkciji, kao što je primjerice Haludovo (Krk), nisu kupljeni od države te ti ugovori ne sadržavaju klauzulu o obvezi stavljanja u funkciju u određenom razdoblju. Državni ured za upravljanje državnom imovinom prije dvije do tri godine napravio je reviziju ugovora iz kojih su bili vidljivi hoteli koji nisu stavljeni u funkciju te je izvršen pritisak na kupce takvih hotela da izvrše svoje obveze.

Djelomično je iz tog pritiska u ovoj godini pušteno ili je u tijeku puštanje u rad većeg broja hotelskih objekata. Preostali objekti koji nisu u funkciji, uglavnom nisu kupljeni direktno od države, te nisu u državnom vlasništvu, navodi se u odgovoru u kojem se pojašnjava da Državni ured podržava prijedlog Ministarstva graditeljstva u želji da se objekti koji nisu turistički privedu svrsi.

Državni ured ujedno smatra da ne samo turistički već i drugi objekti moraju biti stavljeni u funkciju. U pitanju je jedan broj poroznih industrijskih objekata (npr. Nada Dimić), kao i tzv. bolnice (Blato) te i objekti koji su predmet sukcesije između bivših republika SFRJ, a istima se ne može raspolagati dok se ne riješi sukcesijsko pitanje (npr. odmarališta koja nisu u vlasništvu Republike Hrvatske).

Državni ured i ranije je ulagao napore za stavljanjem u funkciju takve imovine koja najčešće i nije u vlasništvu Republike Hrvatske već privatno vlasništvo, predmet sukcesije ili bivše vojno vlasništvo. Sve objekte koji su u vlasništvu države, a za koje imovinsko pravni odnosi to dozvoljavaju, Državni ured će do kraja godine staviti u natječaje.

Za kraj, a vezano uz procjenu gubitaka prihoda od turizma, tvrdi se - ovaj ured nije nadležan za odgovor.
Zanimljivo je pritom da smo sličan upit uputili i ministarstvu graditeljstva. Odgovor nismo dobili. A jedino što je upućivalo na Vladinu odgovornost kad su posrijedi hoteli kojima je ona vlasnik je bila je izjava potpredsjednika Vlade Branka Grčića

Od vojarne do samostana

'Država se rješava tih nekretnina iz dana u dan, samo iz prošle godine 12 velikih tvrtki iz turističkog sektora našli smo privatne partnere', izjavio je nedavno Grčić.

Njegove riječi u Ministarstvu turizma proširuju pozivanjem sa Strategijom razvoja turizma do 2020.godine.
Po njoj su, 'što se tiče aktiviranja državne imovine u turizmu, od posebnog interesa nekorišteni vojni objekti, neaktivna industrijska postrojenja te drugi objekti i lokaliteti u većinskom vlasništvu i  pod neposrednom kontrolom gradova, odnosno općina, županija, odnosno države i državnih poduzeća, pogodni za razvoj turizma, koje različite institucije javnog sektora koje njima trenutačno upravljaju uopće ne koriste ili ih koriste sasvim sporadično i gospodarski neprimjereno'.

Takva je riječ primjerice bila s Kuparima, za koje je u tijeku natječaj za obvezujuće ponude. A prema modelu Kupara rješavat će se i druge lokacije primjerice Muzil u Puli, ili Duilovo u Splitu, ističu u Minsitravu i nastavljaju kako je prioritet revitalizacija 'umornih' objekata postojeće turističke ponude, uključujući i objekte kojima upravlja DUUDI, odnosno turistifikacija već postojećih, ali napuštenih industrijskih i vojnih objekata i devastiranih područja.

A što je s Crkvom koja je i sama vlasnik nekih od nekretnina? Ona je - izuzetak.

'Postoji ugovor koji je država potpisala s Crkvom. Italija je jednako tako uvela pravilo da ondje gdje crkva zarađuje na nekretnini plaća naknadu. Ondje gdje je nekretnina u funkciji zarade plaćat će naknadu, gdje nije, neće', objasnila je ministrica Mrak Taritaš, čija će inicijativa do realizacije ispratiti sadašnje žege, jesenje kiše pa i zimu. Čeka je, naime, redovita saborska procedura pa je prognoza da bi investitori čiji hoteli propadaju mogli plaćati papreno veću cijenu za komunalije – tek od idućeg ljeta.

Dakako, ako inicijativa preživi – izbornu godinu. Kako god, ono što je izvjesno jest to da će se u Haludovu do tada sigurno uzgojiti novi soj bakterija.