Otkad je Hosni Mubarak svrgnut s vlasti 11. veljače 2011, Egiptom je u ovo burno tranzicijsko vrijeme vladala vojska. Prosvjedi protiv generala nekoliko puta su se pretvorili u smrtonosne sukobe u kojima su brojni Egipćani izgubili živote. Niz vojno-instaliranih privremenih vlada uglavnom je bilo nesposoban i oklijevao je donositi značajne odluke. Policija je nerijetko odbijala izvršavati svoj posao dopuštajući porast kriminala. Zbog pada prihoda od turizma i stranih ulaganja te zbog rastuće nezaposlenosti vlada je bila prisiljena iskoristiti više od pola deviznih rezervi da bi poduprla egipatsku funtu. Islamisti su osvojili većinu na parlamentarnim izborima, a čini se da imaju vrlo dobre šanse i za predsjedničko mjesto. Podjele i strahovi su duboki. Hoće li se nametnuti islamska vlast ili će vojska zadržati svoj utjecaj u zemlji?

Glasovanje je počelo bez incidenata u 8 sati po lokalnom vremenu, a birališta će se zatvoriti u 18 sati, javila je egipatska televizija. Oko 50 milijuna egipatskih birača trebalo bi, kako se očekuje, izaći u velikom broju na birališta da bi dalo svoj glas jednome od dvanaest predsjedničkih kandidata, od kojih nitko nije izrazit favorit.

Drugi izborni krug održat će se 16. i 17. lipnja ako nijedan kandidat ne osvoji apsolutnu većinu. Predsjednički kandidati zadnjih su tjedana obišli Egipat uzduž i poprijeko nastojeći osvojiti povjerenje birača u zemlji od 80 milijuna ljudi.

Vodeći među njima su bivši glavni tajnik Arapske lige Amr Musa, zatim Ahmed Šafik, zadnji premijer u vladi svrgnutog predsjednika, neovisni islamist i politički kameleon, kako ga u medijima nazivaju, Abdel Moneim Abul Futuh te kandidat Muslimanskog bratstva Mohamed Morsi, koji vodi po rezultatima s već obrađenih birališta u inozemstvu.

Tijekom tri tjedna službene predizborne kampanje, koja je završena u nedjelju, Egipat je održao prva televizijska sučeljavanja vodećih kandidata, novine su objavljivale predizborne intervjue i oglase, a ulice egipatskih gradova i sela bile su prekrivene posterima i lecima, prenosi Reuters.

Glasovanje je već održano u inozemstvu - prema podacima objavljenima s birališta u 33 egipatska diplomatska predstavništva, kandidat Muslimanskog bratstva Morsi dobio je 106.252 glasa, a slijedi ga Abul Futuh sa 77.499. Na trećem je mjestu arapski nacionalist Hamden Sabahi, na četvrtom Musa i Šafik na petom.

Morsi je u nedjelju navečer upozorio vlasti da se ne dopusti bilo kakav pokušaj 'lažiranja volje naroda', kao što se činilo u doba bivšeg režima, a vojska, koja upravlja Egiptom od Mubarakova pada 2011, obećala je da će izbori biti 'sto posto pošteni i transparentni'.

Muslimansko bratstvo vodeća je politička snaga i pobjednik parlamentarnih izbora u siječnju te se nada da će sada osvojiti i izvršnu vlast. Amr Musa i Ahmed Šafik, ljudi iz bivšeg režima, obećali su stabilnost i gospodarski rast i u tome naišli na pozitivan prijem brojnih Egipćana uplašenih produbljenjem krize u jednogodišnjoj tranziciji. Obojica su igrala na kartu velikog iskustva te isticala da su oni brana sve snažnijem utjecaju islama.

Drugi su kandidati vodili aktivnu kampanju s mnogo manje sredstava. Pokret 'revolucionarne mladeži', začetnik egipatske revolucije, nije imao svog kandidata i raspršio se.

Vojska, koja vodi zemlju od Mubarakova pada, obećala je predati vlast civilima krajem lipnja, kada bude izabran novi predsjednik. Uz obećanje o provedbi poštenih i demokratskih izbora Vrhovno vijeće oružanih snaga isticalo je da ne podupire nijednog kandidata.

Brojni analitičari i komentatori očekuju da će vojska nastojati zadržati svoje povlastice i očuvati utjecajnu ulogu kao i prošlih desetljeća, no činit će to diskretnije.