Ovogodišnji srpanj globalno bi mogao biti vreliji čak i od onog iz 2017. godine, čini se opravdano strahuju klimatolozi i meteorolozi iz cijelog svijeta.

'Velika je vjerojatnost da će to biti najtopliji mjesec ikad', najavljuje i Brian Brettschneider, klimatolog sa sveučilišta Aljaska u Fairbanksu. Ovo 'ikad' odnosi se u ovom slučaju na razdoblje od 1880. godine, otkad se u suvremeno vrijeme bilježe temperature zraka i voda.

Podsjetimo se, pisalo se o tome na svim stranama svijeta prije dvije godine, a srpanj 2017. bio je drugi najtopliji u povijesti temperaturnih mjerenja. Barem je tako izračunao američki Državni centar za informacije o okolišu NCEI. Prosječna globalna temperatura kopna i oceana tog ljetnog mjeseca bila je 0,83 Celzijeva stupnja viša od globalnog temperaturnog prosjeka za srpanj u 20. stoljeću koji iznosi 15,8 stupnjeva. Bilo je to tek 0,05 stupnjeva manje od rekordnog srpnja 2016. godine, izračunao je NCEI.

NASA pak isti taj srpanj 2017. smatra najtoplijim u suvremenoj povijesti. Manje razlike između podataka koje objave NASA i NOAA proizlaze iz različitih tehnika analize podataka iz nedostupnih regija u kojima se ne mjere temperature. NASA uz to kao referentno razdoblje koristi drugu polovicu 20. stoljeća. Prema njihovom izračunu, srpanj 2017. bio je 0,85 Celzijevih stupnjeva topliji od prosjeka i 0,01 stupnja topliji od srpnja 2016.

Temperature desetljećima više od prosjeka

Manje je važno to koji je od ta dva srpnja bio najtopliji. Prava je nevolja u tome što su globalne temperature već desetljećima konstantno više od prosjeka. Eto, posljednji put srpanj je bio hladniji od stoljetnog prosjeka još davne 1976. A posljednji put bilo koji mjesec u godini bio je hladniji od prosjeka u prosincu 1984. Tada su temperature globalno bile niže 0,09 Celzijevih stupnjeva.

Čak devet od deset najtoplijih srpanjskih mjeseci zabilježeno je u ovom stoljeću; onaj deseti bio je 1998. A ovaj, potencijalno najvreliji srpanj dolazi nam nakon najtoplijeg lipnja u povijesti, u kojem je globalna prosječna temperatura bila 0,95 Celzijevih stupnjeva viša od stoljetnog prosjeka koji u lipnju iznosi 15,5 stupnjeva. Bio je to 43. lipanj zaredom i 414. mjesec uopće da je temperatura bila viša od prosječne.

Znanstvenici očekuju nove rekorde

'Klimatološki sustav ponaša se poput dopingiranog udarača', kaže Jack Williams, direktor Centra za istraživanje klime na sveučilištu Wisconsin-Madison, koristeći bejzbolašku terminologiju. 'Ono što danas smatramo toplinskim valovima sutra će biti normalne pojave', dodaje.

'Riječ je o zabrinjavajućem obrascu ponavljanja rekorda koji se ne bi događali da nema klimatskih promjena', uvjeren je Michael Mann, klimatolog s državnog sveučilišta u Pennsylvaniji, koji pronalazi krivca u klimatskim promjena što ih je potaknuo čovjek.

Ljudske aktivnosti - prvenstveno izgaranje fosilnih goriva - emitiraju ugljični dioksid i druge stakleničke plinove koji zadržavaju toplinu u atmosferi. Povećanje emisije stakleničkih plinova povezano je s toplijim globalnim površinskim temperaturama.

Može li čovječanstvo preživjeti?

Nastavi li se sve po starom, znanstvenici očekuju nove temperaturne rekorde. Globalna temperatura mogla bi u ovom stoljeću porasti za još nekoliko stupnjeva, što će stvoriti uvjete kakvi na Zemlji nisu postojali u posljednja dva milijuna godina.

'Najbliži ekvivalenti pronađeni su u pliocenu, kada je razina mora bila viša za nekoliko desetaka metara', tvrdi Williams. 'Bilo je to razdoblje prije evolucije čovjeka. A mi sad stvaramo klimatske uvjete kakve ljudska vrsta još nije doživjela.'

Veliko je pitanje može li ih i preživjeti.