O tim su pitanjima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern, te izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Markt je rekao da je potvrđeno kako je u planu povratak hrvatskog tima civilne zaštite za spašavanje iz Turske, iako on osobno nema tu informaciju.

'Zadaća tima završava onog trenutka kada se smanjuje mogućnost da ljudi koji su ispod ruševina su i dalje živi. Mislim da naš tim nije imao tu sreću da uspije iz ruševina bilo kog živog. Tamo je 31 tim iz 21 zemlje i informacije koje stižu do nas da se timovi povlače nisu samo zbog sigurnosnih razloga. To je u jednom razdoblju bio problem, ali mislim da lagano, nažalost, završava to vrijeme kada se može očekivati da će veći broj ljudi koji su ispod ruševina izaći živi', rekao je Markt. Dodao je kako je najtužniji trenutak kada se obustavlja potraga i kreće teška mehanizacija u raščišćavanje terena.

Dodao je i kako je u nadolazećim danima ljude u Turskoj koji su ostali bez krova nad glavom potrebno skloniti s hladnog vremena, te da im je potrebno osigurati smještaj. Naručeno je preko 100.000 obiteljskih šatora, no Markt nije siguran da je to dobro rješenje, već smatra da će ljudima biti potrebno osigurati topli krov nad glavom i prehranu.

Profesor Cvrtila je, govoreći o neredima, pljačkama i pucnjavi na ulicama, rekao je kako je to jedan od fenomena koji se pojavljuje u takvim prirodnim katastrofama i tragedijama, pogotovo u situacijama kad država ne reagira na vrijeme, odnosno kad se osjeti da država nije dala dovoljnu podršku u osiguravanju tog prostora.

'Prostor je jako teško osigurati jer tamo ne postoji neka infrastruktura na koju bi se naslonile sigurnosne snage koje su došle sa strane – vojska, policija koji pomažu u uređivanju sigurnosti u tom prostoru. To je jedna vrlo zahtjevna situacija. Vidimo da je država sada reagirala i polako privodi počinitelje kaznenih djela, procesuira ih i to je jedna jaka poruka; da će država spriječiti svaku moguću devijantnost koja se pojavljuje u takvim tragedijama i nesrećama.

Međutim to ne znači da će to prestati jer će trebati još dugo vremena da bi se tamo stabilizirala situacija u sigurnosnom smislu, a prije svega u humanitarnom. Sigurno će biti onih koji će biti nezadovoljni i biti skloni krađama, pljačke jer sigurnosne snage nisu prisutne na tom prostoru ili nemaju dovoljni kapacitet. Turska je jaka država, ima jaki sigurnosni sektor, sigurno će to staviti u određene okvire, ali to ne znači da se neke stvari neće nastaviti', smatra Cvrtila.

Komentirao je i pomoć Siriji koja je pod međunarodnim sankcijama. Rekao je kako je područje koje je pogođeno potresom u podijeljenoj nadležnosti. 'Jedan dio drži oporbena struktura sirijskom režimu, a drugi dio je pod kontrolom sirijskog režima. Taj dio koji je pod kontrolom režima ima veću mogućnost dobivanja pomoći, dok područje koje je pod kontrolom pobunjenika odnosno oporbenih snaga ima puno manje kapaciteta za to. Taj prostor je izoliran', istaknuo je.

Nakon hrvatskog potražnog tima prema Turskoj bi mogli krenuti hrvatski inženjeri građevine. Priprema se tim koji bi radio procjene stanja zgrada na terenu.

'To je uobičajena procedura. Nakon naših dečki koji su pomagali interventnim službama u nekim sigurnosnim savjetima na terenu, sad bi trebali slijediti konstruktori koji bi trebali procijeniti uporabljivost odnosno oštećenja tih građevina. Hrvatska ima kapacitete, bili smo u Albaniji, u Zagrebu smo skupili oko 500 inženjera, u Petrinji oko 2000 inženjera.

Imamo što ponuditi, ali to, naravno, ovisno o sigurnosnim uvjetima i uvjetima na terenu, u dogovoru s Europskom komisijom. Istaknuo bih da Turska ima stvarno jako velike inženjerske i organizacijske kapacitete. Centre za potrese koje oni imaju – mi im svi zavidimo', rekao je profesor Josip Atalić.

Komentirajući rušenje novih zgrada u potresu, Atalić smatra kako je tu u pitanju očita ljuska pogreška.

'Turska je slijedila razvoj propisa, kao smo i mi u Hrvatskoj također, i može se reći da su radili po propisima, da su poštivali zakone i norme to se ne bi dogodilo. Nažalost, rušenja koje se vide na snimkama ukazuju na to da su se dogodila neka meka prizemlja u tim zgradama. Pretpostavlja se i da su se uklanjali neki nosivi elementi iz prizemlja, da je kvaliteta materijala bila lošija, da je kontrola gradnje bila manjkava do 2000. godine.

Posljedice su očite, no ne treba se fokusirati samo na to. Od 2000.-ih godina naovamo možda je 5-10 posto zgrada izgrađeno, a 90 posto zgrada je prije toga izgrađeno po propisima koji su bili puno slabiji nego što su današnji. Čak 90 posto zgrada nije u potpunosti otporno na potrese', komentirao je Atalić gradnju u Turskoj.