Rano ujutro 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz logora u koji su ustaške vlasti zatvarale te ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žene i 20.101 djeteta do četrnaest godina).

Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni vrh, što nije bio slučaj od 2014. godine, a nazočni su bili i predstavnici nacionalnih manjina i antifašista, koji su od 2016. godine odbijali prisustvovati državnoj komemoraciji.

Zajednički vijenac tako su podno Kamenog cvijeta položili predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U izaslanstvu Sabora su i potpredsjednik Sabora, SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić i saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, a u izaslanstvu Vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Također, na komemoraciji je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA RH) Franjo Habulin.

Službena komemoracija zbog epidemije koronavirusa uključivala je samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštivanje mjera socijalne distance.

Proteklih godina bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije, dok su predstavnici manjina te antifašisti odbijali nazočiti državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira povijest Drugog svjetskog rata te su organizirali odvojene komemoracije.

Plenković: Zadaća vlasti da smanjuje podjele u društvu

"Politika koju vodimo bazira se na jasnoj osudi zločina, na pijetetu prema žrtvama, njegovanju kulture sjećanja i na kontinuiranom i predanom radu na razumijevanju i toleranciji u društvu", izjavio je Plenković novinarima pri obilasku spomen područja.

Dodao je kako je svo nasljeđe koje hrvatski narod ima kroz totalitarne režime bolno i teško, dijeli hrvatski narod.

Naglasio je kako je stoga zadaća vlasti i obrazovnog sustava da smanjuje te podijele, kako bi istina koja se dogodila bila jasno vidljiva svima.

"Na tom tragu su sve naše aktivnosti sve ove godine i bit će u budućnosti, očekujemo da takvu politiku čuju i razumiju i predstavnici žrtava", rekao je premijer.

Napomenuo je da su predstavnici njegove vlade već četvrti put na komemoraciji kako bi "osudili strahote" koje su se događale u Jasenovcu za vrijeme II. svjetskog rata, kao i zločine koje je počinio ustaški režim.

"Ono što je dobro da je današnje obilježavanje okupilo sve ključne dužnosnike državne vlasti. Ove godine je bila velika obljetnica vezana za logor Auschwitz, tada smo vrlo decidirano i u javnosti osudili fašističke i nacističke zločine, to radimo i sada te želimo da u Hrvatskoj njegujemo kulturu sjećanja", naglasio je Plenković.

Vrlo važnim je ocijenio ponavljati mladim generacijama da budu svjesni najvećih strahota koje su se dogodile tijekom II. svjetskog rata, da se jedna od takvih ružnih i tužnih epizoda dogodila i u Jasenovcu.

"Radimo na tome da predstavnici žrtava i vlasti zajednički odaju počast onima koji su ovdje poginuli. Pitanje dijaloga s predstavnicima žrtava je kontinuirano, veliki napori učinjeni su u mandatu ove Vlade, puno veći nego ranije", poručio je.

Plenković je podsjetio kako kao predsjednik Vlade ne samo da je bio četiri puta u Jasenovcu, već je bio i u Yad Vashemu i Auschwitzu. "Politika koju vodimo, izjave koje dajemo su čvrste, jasne i s te strane otvoreni smo za daljnji dijalog", ustvrdio je.

Upitan kako komentira navode da se u Ministarstvu branitelja financiraju "neoustašofilske udruge" koje istražuju navodni trostruki logor u Jasenovcu te zašto si Vlada dopušta "takvu blamažu", odgovorio kako njegova vlada "nema nikakvog sluha za revizionizam".

"To smo puno puta kazali i dokazali, što se tiče tih konkretnih projekata vidjet ću to s nadležnim ministrom", rekao je premijer.

Milanović o HOS-ovoj ploči: 'To treba maknuti, baciti negdje'

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u srijedu je izrazio zadovoljstvo ovogodišnjom zajedničkom komemoracijom za žrtve ustaškog logora u Jasenovcu, koji je naveo kao jedno od najrigoroznijih mjesta u II. svjetskom ratu i općenito.

Milanović je nakon polaganja vijenaca na spomen području izjavio kako je zadovoljan zajedničkom komemoracijom, na kojoj se i sam angažirao, iako mu je teško na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora govoriti da mu je zbog nečega drago, "jer samo je mjesto krajnje turobno i teško".

"No, reći ću da mi je drago jer smo nakon dugo vremena, a na jedan način i prvi put s obzirom na politički kontekst i s obzirom što se događalo proteklih godina, došli u ovom sastavu. Tri predstavnika izvršno-predstavničke državničke vlasti, ne sudske, i predstavnici žrtava te antifašista", istaknuo je.

Predsjednik je zadovoljan i što je na ovoj komemoraciji "konačno izbjegnuta govorancija", što mu je i bila želja.

"Htjeli smo poslati jednu poruku, signal da je ovo jedno od najgroznijih mjesta II. svjetskog rata i općenito", poručio je.

Milanović se osvrnuo i na HOS-ovu spomen ploču na kojoj je uklesana ustaški pozdrav "Za dom spremni", koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku, poručivši kako to treba maknuti i negdje baciti, jer to nema veze s Domovinskim ratom.

"Sam predsjednik Tuđman je samo vrebao trenutak kada da regularnoj vojsci pripoji i paravojne formacije. To mu je uspjelo 1991. Onaj tko misli da se u Domovinskom ratu pod 'Za dom spremni' borio samo za Hrvatsku mora znati da se nije borio samo za Hrvatsku, nego i za restauraciju države iz 1941.", naglasio je.

Predsjednik je podsjetio da je Hrvatske priznata u siječnju 1992., kada je već i bila država sa svojom vojskom, policijom i svim državnim tijelima.

"Mi smo i u socijalizmu imali najveći broj državnih atributa. Dakle, pored takve, stvarati paravojsku... postoji neki dugi plan", dodao je.

Milanović je izrazio nadu da će nakon pandemije koronavirusa splasnuti "neke stalno iritantno prisutne teme". "Nadam se da ćemo na ljude koji budu potencirali takve teme i na njima graditi svoj status, gledati s podsmijehom, a ne s prezirom", istaknuo je.

Potvrdio je da neće ići na komemoraciju za žrtve Bleiburga, koja će se ove godine održati na Mirogoju. "Nisam nikada išao i neću ići. Moj stav je poznat", poručio je.

Podsjetio je da je obilazio mjesta na kojima su 1945. godine pobijeni ljudi.

"To je ratni zločin, krajnje ozbiljan, bez ulaska u kontekst što se događalo, kojeg datuma i kako se to moglo izbjeći. Jedno su žrtve, a drugo je komemoracija nečemu što je čista politika. Žrtve su žrtve i njih se komemorira na Teznom, tamo sam bio 2008 godine", kazao je i dodao da je na Bleiburg išao u znak poštovanja.

"Ovdje je poubijan veliki broj ljudi, a govorimo o desecima tisuća. Ne mislim da je dobro da se takav rat potiče i da ga se izjednačava s društvenim radom koji je na tragu borbe za istinu", odgovorio je Milanović na upit što misli o revizionizmu i financiranju pojedinih udruga od Ministarstva branitelja.

Kraus: Došao sam pružiti ruku i dobru volju, interesiraju me rezultati

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus izjavio je u srijedu u Jasenovcu da je došao na komemoraciju pružiti ruku suradnje Vladi i vlastima kako bi riješili sve probleme i hipoteke koje sramote Hrvatsku u Europi i svijetu.

"Došao sam pružiti ruku i dobru volju, pokazati da sam spreman na ozbiljne razgovore o situaciji u Hrvatskoj, i odnosu Vlade i vlasti prema povijesti. Došao sam i zato da riješimo sve naše probleme u interesu Hrvatske, i da sve hipoteke koje sramote ovu zemlju u Europi i svijetu stavimo ad acta", rekao je novinarima Kraus na komemoraciji u Jasenovcu.

Kraus je potvrdio da vidi pomake u odnosu Vlade prema povijesti, ali da njega više zanimaju rezultati.

"Mene interesiraju rezultati, da konačno stavimo ad acta pitanja znakovlja, pitanja revizije povijesti, sve ono što sramoti ovu zemlju, i da se konačno počnemo pridržavati zakona i ustava Hrvatske", naglasio je Kraus.

Istaknuo je da "sigurno neće" biti u Jasenovcu sljedeće godine ako se ništa ne promijeni u godinu dana.

"Sigurno neću biti ovdje, niti itko od predstavnika židovske zajednice. Ja sam pružio ruku i sada čekam da vidim što će se dogoditi. Bili smo na jako dobrom sastanku nakon prošlogodišnje komemoracije, gdje su bili predstavnici Vlade i svi ministri, dogovor je bio da se ponovno nađemo u dogledno vrijeme i riješimo situaciju. Nama se uvijek obraćaju, ovoga puta pet dana prije komemoracije, inače dva do tri tjedna prije toga", kazao je Kraus.

Dodao je da su neki pomaci napravljeni, posebno u Ministarstvima kulture i obrazovanja. "U kurikulum je za ovu godinu ušao posjet Jasenovcu", naglasio je.

Jandroković: Ne smijemo dozvoliti da se ponovi zlo iz Drugog svjetskog rata

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je u srijedu kako više nikada ne smijemo dozvoliti da se na ovim prostorima dogodi zlo kao u Drugom svjetskom ratu istaknuvši da se moramo boriti da demokratske vrijednosti budu dominantne u hrvatskom društvu.

"Došli smo kako bismo pokazali poštovanje prema žrtvama ustaškog logora Jasenovac, da bismo iskazali solidarnost s njihovim obiteljima, da bismo osudili karakter ustaškog režima koji je bio zločinački, koji je ubijao i proganjao ljude zato što su bili drugačije vjere, nacije ili političkog opredjeljenja", izjavio je Jandroković nakon polaganja vijenaca i cvijeća u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja iz logora.

Naglasio je iznimnu važnost te poruke kako bi mlađe generacije shvatile da mir, sloboda, demokracija i ljudska prava ne dolaze same po sebi.

"Ima onih koji bi ih uvijek željeli uskratiti", kazao je dodavši da se svi zajedno moramo boriti da te vrijednosti budu dominantne u hrvatskom društvu.

"Za te vrijednosti isplati se boriti i nikad više ne smijemo dozvoliti da se na ovim prostorima dogodi zlo kao što se događalo u Drugom svjetskom ratu", poručio je Jandroković.

Upitan o nezadovoljstvu koje organizacije naroda žrtava logora Jasenovac izražavaju zbog odnosa države prema ustaškim zločinima, Jandroković je kazao da "moramo biti uključivi" te je pozvao na međusobno uvažavanje.

"Smatram da moramo biti uključivi, razumijevati jedni druge, shvaćati patnju i bol onih koji su stradali ovdje, članova njihovih obitelji i predstavnika njihovih naroda. Kroz dogovor, razgovor oko povijesnih činjenica možemo postići konsenzus", kazao je Jandroković.

Naglasio je da se protivi bilo kakvoj isključivosti, bilo kojoj vrsti političkog ekstremizma ili radikalizma, što je politika i vladajuće većine, predsjednika Vlade i Vlade u cjelini.

"Pozivam sve da se međusobno uvažavamo, da budemo objektivni prema povijesnim činjenicama i da uvijek tražimo načina kako na zajednički i dostojanstven načini obilježiti ovakva mjesta", rekao je Jandroković.

Habulin: Ima malih pomaka u odnosu prema antifašizmu

"Mi razgovaramo, u kontaktu smo, pokušavamo rješavati stvari i mislim da malih pomaka ima. Oni koji imaju 'tanko uho i oštar vid' te pomake vide", ocijenio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin u izjavi novinarima u Jasenovcu.

Podsjetio je na prošlogodišnje pokroviteljstvo predsjednika Vlade nad obljetnicom bitke na Sutjesci i njegov govor na otvorenju izložbe posvećene Danu holokausta, kada je izrekao vrlo snažne poruke, ne samo prisutnima nego i građanima Hrvatske.

Habulin je rekao da je ove godine osiguran novac za 200 učeničkih razreda koji bi trebali posjetiti Jasenovac i kroz izvanrazrednu nastavu izučavati holokaust, dok bi sljedeće godine to trebalo biti uvršteno kao obveza za sve škole u u sklopu predmeta povijesti.

"To su sam neki pomaci koje vidim i u kojima sudjelujem. Znam da nije moguće riješiti u mjesec dana problematiku koja se gomilala toliko godina ali treba ići korak po korak. Današnje zajedničko obilježavanje 75. obljetnice je pružena ruka i pokušaj i namjera približavanja da bismo lakše sjeli za stol", kazao je Habulin.

Pupovac: Korona pokazala da se solidarnost može manifestirati transetnički

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ustvrdio je u srijedu na komemoraciji u Jasenovcu da je situacija oko koronavirusa pokazala da postoje stvari u kojima se solidarnost može manifestirati transetnički, transstranački i transideološki.

Na upit što se promijenilo u zadnjih godinu dana da su predstavnici naroda koji su stradali u Jasenovcu odlučili zajedno s predsjednikom Vlade i Sabora sudjelovati na zajedničkoj komemoraciji, Pupovac je kazao da je bilo određenih promjena na političkoj razini, no ne na razini onih pitanja koja su sporna.

"Ono što je bilo presudno je da su u okolnostima manifestirane solidarnosti oko pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu odlučili da napravimo korak bliže", rekao je Pupovac nakon polaganja vijenaca i cvijeća u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja iz logora.

Dodao je da je taj korak bliže urodio time što su trojica predsjednika - Republike, Sabora, Vlade odlučili da i oni naprave korak i da sva trojica dođu ovdje danas.

Poručio je da je ta odluka zalog za ono što očekuju da će biti napravljeno.

"I mi smo htjeli založiti svoj dio doprinosa, a to je da budemo danas ovdje i da pokažemo da možemo biti solidarni i onda kada se međusobno ne slažemo i onda kada smo udaljeni u pogledu kako doživljavamo i kako ocjenjujemo pojedine pojave kao što je povijesni revizionizam, negacionizam ovoga mjesta, toleriranje onih koji veličaju ustaški režim i koji našu zemlju oslikavaju znamenjima toga režima", istaknuo je Pupovac.

Ustvrdio je da korona pokazala da postoje stvari "u kojima možemo manifestirati solidarnost transetnički, transstranački, transideološki".

"To se manifestiralo među političkim strankama u Saboru posebno tokom trećeg mjeseca, a ovaj put je bilo neophodno da se pokaže minimum solidarnosti oko ovakvih simboličkih mjesta i da taj minimum solidarnosti pokušamo pretvoriti u osnovu za realizaciju onoga što smo više puta diskutirali na sastancima s predsjednikom Vlade i prošle i pretprošle godine", dodao je.

Izrazio je nadu da će promijenjene političke okolnosti u nekim aspektima ići u prilog tome.