Lica žrtava ovih su dana na naslovnicama medija, u trenutku kada zlostavljači "gube kontrolu“ nad ženama koju su imali tijekom pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera koje su stanovnike primorale na ostanak kući.

Jedna od njih je Chahinez, 31-godišnja Francuskinja alžirskog podrijetla koju je upucao, pa živu zapalio njezin suprug, manje od godinu dana nakon što je optužen zbog obiteljskog nasilja.

Nasilje nad ženama tema je i u Švedskoj, gdje je u tri tjedna ubijeno pet žena.

U nekoliko europskih država u kojima su službene statistike za 2021. već dostupne, brojevi su neosporivi: primjerice, u Španjolskoj je od ukidanja izvanrednog stanja u svibnju jedna žena ubijena svaka tri dana, dok je prije ta crna statistika iznosila svaki tjedan.

U Belgiji je od kraja travnja ubijeno 13 žena, dok je cijele prošle godine bilo 24 takvih slučajeva. U Francuskoj je 2021. ubijeno 56 žena, a u istom razdoblju prošle godine ubijeno ih je 46, pokazuju podaci nevladinih organizacija.

„Žene dobivaju više slobode, zlostavljači se osjećaju kao da gube kontrolu, pa reagiraju s ekstremnijim nasiljem“, rekla je Victoria Rossell, čelnica radne skupine španjolske vlade za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja.

„U slučaju povećanja brojeva kojima svjedočimo proteklih mjeseci, vidimo kako ublažavanje restriktivnih mjera otkriva još jednu pandemiju – onu muškog nasilja“.

Nakon što su brojevi pokazali da takvo nasilje raste, socijalistički španjolski premijer Pedro Sanchez ponovio je svoju želju da jednom za uvijem zaustavi tu „mizoginu“ pošast.

'Tihi' pozivi

Opće karantene na razini država otežale su otkrivanje slučajeva obiteljskog nasilja diljem Europe. Osuđene da ostanu kod kuće sa svojim zlostavljačima, žrtve su mogle potražiti pomoć samo uz ekstremnu diskreciju.

Tijekom tri mjeseca španjolskog zatvaranja broj poziva za pomoć narastao je za 58 posto u odnosu na isti period 2019., a takozvani 'tihi' pozivi na internetu narasli su za 458 posto, pokazuju podaci tamošnjeg ministarstva za ravnopravnost.

„To pokazuje kako žene nisu mogle čak ni zvati od kuće“, kazala je Rossell.

Isto se događalo u Italiji i Njemačkoj gdje je najviše poziva bilo u travnju i svibnju 2020. godine. Kako bi pomogli ženama države su donosile razne inovativne načine poziva u pomoć. U Italiji žene tako mogu nazvati policiju i reći da „žele naručiti pizzu margaritu“, nakon čega će policija izaći na teren. U Španjolskoj žene mogu upozoriti vlasti odlaskom u ljekarnu i zatražiti „ljubičastu masku“.

Iako je broj poziva narastao, broj žalbi i ubojstava pao je tijekom općih karantena, objašnjava Angeles Carmona, čelnica španjolskog Opservatorija za obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje.

Savršeni uvjeti za kontrolu

U Francuskoj, Italiji i Španjolskoj broj žena koje su ubili partneri, sadašnji ili bivši, prošle je godine pao za 90, 67 i 45 posto. Ti postotci ne iznenađuju Angeles Jaime de Pablo, čelnicu Themisa, španjolske organizacije pravnica, koja ističe da su kombinacija rada od kuće i izostanka društvenog kontakta stvorili „idealne uvjete za nasilnu kontrolu“.

U tom pogledu rast nasilja nakon ukidanja mjera bio je „predvidljiv“, rekla je za francusku agenciju.

U okolnostima izvan pandemije nasilje se često događa nakon razvoda i prekida ili kad partner započinje novu vezu. Ti su događaji tijekom pandemije izostali.

„Jednom kad se okončalo zatvaranje i kada su ukinuta izvanredna stanja, mnoge žrtve su uzele stvari u svoje ruke i odlučile otići“, rekla je Carmen Ruiz Repullo, sociologinja i stručnjakinja za rodno uvjetovano nasilje.

„I zato je rizik postao puno veći i svjedočimo ovim ubojstvima“, zaključila je.