Inicijativa Şahenk, koju je utemeljio biznismen Ferit F. Şahenk, jedan od najbogatijih ljudi u Turskoj, predstavila je krajem prošlog mjeseca na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu investiciju vrijednu više od 15 milijuna američkih dolara za istraživanja i restauraciju nalazišta Göbeklitepe, najstarijeg arheološkog otkrića na svijetu za koje se vjeruje da je 7.000 godina starije od Stonehengea i 7.500 godina starije od egipatskih piramida, iz vremena prije otkrića kotača i glinenih posuda.
Predstavnici Inicijative tom su prigodom istaknuli da istraživanja imaju važan potencijal da rasvijetle dijelove ljudske prapovijesti o kojima se trenutno ne zna mnogo i eventualno promijene naša shvaćanja prema kojima su ljudi prvo prošli transformaciju od lovaca sakupljača u poljoprivrednike da bi tek potom razvili složenu civilizaciju. Naime, iz nalazišta bi se moglo zaključiti upravo suprotno.
Kada je 1994. njemački arheolog Klaus Schmidt pronašao kružno svetište sa složenim isklesanim obrednim stijenama u obliku slova T sa slikama ruku, životinja i tkanina, od kojih najveći, visoki preko pet metara, teže preko 16 tona, znanstvena zajednica bila je šokirana. Do tada se uglavnom smatralo da su takva monumentalna svetišta gradile samo naprednije civilizacije koje su se razvile tek prije 10-ak tisuća godina s poljoprivredom koja je omogućila stvaranje viškova. Artefakti pronađeni u turskom arheološkom nalazištu, nekoć glavnom vjerskom središtu, stari su oko 12.000 godina, a mnogo su sofisticiraniji od onih u Stonehengeu. Nalazište se prostire na površini 300 x 300 metara, a zanimljivo je da nije bilo namijenjeno za život već je bilo okupljalište.
Prije samo 20 godina većina istraživača vjerovala je da zna vrijeme, mjesto i slijed neolitičke revolucije koja je rezultirala rođenjem poljoprivrede, mijenjajući ljudske zajednice od razbacanih skupina lovaca-sakupljača do života u poljoprivrednim naseljima, te kasnije do tehnološki sofisticiranih društava s velikim hramovima i kulama, kraljevima i svećenicima, koji su rukovodili radom svojih podređenih i bilježili njihove uspjehe u pisanom obliku. No, u posljednjih nekoliko godina otkriće nalazišta Göbeklitepe prisililo je arheologe da preispitaju svoje teorije o tome da je civilizacija započela s poljoprivredom, jer ovaj slučaj ukazuje na to da su ljudski osjećaj za sveto i ljudska ljubav prema lijepim prizorima uvjetovali razvoj civilizacije.
Inicijativa je objavila da će kao glavni sponzor projekta, u suradnji s društvom National Geographic, kroz narednih 20 godina uložiti oko 15 milijuna dolara u iskapanja i restauraciju nalazišta kako bi se u potpunosti razumjela važnost tog povijesnog mjesta. Planira se i izgradnja centra za posjetitelje kako bi se na svjetskoj razini kreirala turistička ponuda koja će ljude iz cijelog svijeta potaknuti da posjete ovu povijesnu, ali nedovoljno istraženu destinaciju.
U sklopu lansiranja projekta Inicijativa Şahenk predstavila je ledenu skulpturu nalazišta Göbeklitepe na gala događaju u Davosu, gdje su svjetski čelnici bili pozvani da daju svoju potporu projektu.
Ferit F. Şahenk, predsjednik kompanije Dogus Group i osnivač Inicijative Şahenk, tom prigodom je rekao:
'Ovo tursko blago smjestili smo u srce Svjetskog gospodarskog foruma jer nam je želja da cijeli svijet za njega čuje. Göbeklitepe, zajednička vrijednost čovječanstva, naša je nulta točka u vremenu. Sada, dok stojimo nad ponorom četvrte industrijske revolucije u vrijeme velikih globalnih promjena, pravo je vrijeme za ponovnu suradnju. To je razlog zašto smo predstavili investiciju Inicijative Şahenk u Göbeklitepe upravo u Davosu – kako bismo ga podijelili s cijelim svijetom'.
Abdullah Kocapınar, generalni direktor kulturne baštine i muzeja u Ministarstvu kulture i turizma Turske, rekao je: 'Kako se Göbeklitepe iskapa, naši se stavovi o povijesti naselja i civilizacije mijenjaju, a znatiželja svjetske zajednice također sve više raste'.
