Broj mrtvih u napadu na vojnu paradu na jugozapadu Irana u subotu narastao je na 24, od kojih su polovica pripadnici Revolucionarne garde, objavile su državne novinske agencije o jednom od najgorih napada u povijesti na te elitne snage.
Državna je televizija objavila da je cilj napada u kojem je ozlijeđeno više od 60 ljudi bilo postolje na kojem su bili iranski dužnosnici okupljeni kako bi pratili godišnju ceremoniju obiježavanja početka Iransko-iračkog rata koji je trajao od 1980. do 1988.
Iranski, etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska država no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.
U napadu su stradali i žene i djeca, prenosi agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.
Revolucionarna garda (IRGC) mač je i štit vlasti šijitskog klera od Islamske revolucije 1979. godine. Njezini pripadnici igraju veliku ulogu i u provedbi iranskih regionalnih interesa u državama poput Iraka, Sirije i Jemena.
Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život.
Otkud su došli?
Snimka objavljena na internetskoj stranici državne televizije prikazuje zbunjene vojnike na poprištu napada.
"Otkud su došli?", pita vojnik ispred postolja, a drugi mu odgovora: "Sa stražnje strane".
Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011.
Državna televizija optužila je "tafkiri elemente", referirajući se na sunite. Pojam "tafkiri" muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.
Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.
Glasnogovornik iranske vojske istaknuo je kako su napadači prošli obuku u dvije države Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
"Ove teroriste su trenirale i organizirale dvije zaljevske države", naglasio je brigarir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u.
"Nisu pripadnici Daesha (Islamske države) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava... nego su povezani sa SAD-om i Mossadom", referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.
Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih država i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.
Dominantna vojna snaga
Revolucionarna garda je najsnažnija i najbolje naoružana vojna sila u Iranu i ima milijarde dolara vrijedne udjele u gospodarstvu.
Kurdski militanti su u srpnju ubili 10 pripadnika IRGC-a na granici s Irakom, prenijela je iranska agencija Tasnim, što je bio posljednji nasilni sukob na tom području gdje su aktivne kurdske opozicijske skupine.
Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazum iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.
Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Saddamu Husseinu, referirajući se time na rat u osamdesetim godinama prošlog stoljeća čiji je početak danas obilježen.
Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.
Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Khomeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.