Simbolično je danas, 446 dana nakon zagrebačkog potresa, krenulo rušenje teško oštećenih objekata. Stvar će se, ako je vjerovati nadležnima, od danas sve više zahuktavati. No već u startu postoji popriličan problem za sve one koji su s proljećem krenuli u intenzivnu obnovu. Kamo s građevinskom šutom nastalom rušenjem zidova i slično? Naime, niti jedno reciklažno dvorište u Zagrebu više ne prima tu vrstu otpada, niti se može zvati glomazni otpad za njegov odvoz
Dojavom čitatelja koji se s toplijim danima primio adaptacije kuće te zvao glomazni otpad - na što svi građani koji uredno plaćaju Čistoćine račune imaju pravo - i dobio odgovor 'šutu ne vozimo', doznali smo da ova vrsta otpada već neko vrijeme predstavlja velik problem u glavnom gradu.
Naime odvoz građevinske šute, koje nakon lanjskih potresa ima u znatno većim količinama nego inače, postao je problem još u travnju. No bili su izbori, pa smjena vlasti, pa primopredaja...
Deponiji za šutu u reciklažnim dvorištima su krcati, a kamioni više ne odvoze takav otpad po pozivima građana.
Potvrđeno nam je to pozivom jednom od zagrebačkih reciklažnih dvorišta iz kojeg su nam poručili: 'Nemojte se ni truditi, nijedno reciklažno dvorište u Zagrebu trenutno ne prihvaća građevinsku šutu.'
Kažu: 'Zovite svako malo, možda se nešto promijeni.'
Za odvoz građevinske šute nadležna je Čistoća, koja pak tu vrstu otpada ostavlja na deponiju Zagrebačkih cesta.
I taj je deponij, doznajemo, krcat. Do zaključenja teksta o ovoj problematici nismo dobili službeni odgovor Zagrebačkog holdinga, pod koji spadaju oba spomenuta gradska poduzeća.
O problemu građevinske šute u Zagrebu govorilo se i na današnjem prvom sastanku novog zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića s premijerom Andrejom Plenkovićem i resornim ministrom Darkom Horvatom.
Horvat i Tomašević najavili su da će se u utorak održati prvi radni sastanak Grada Zagreba i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na kojem će se razgovarati ponajprije o zbrinjavanju građevinskog otpada jer su privremena odlagališta puna, ali i o drugim temama kako bi se ubrzala dinamika obnove.
'U utorak idemo u operativnu suradnju kojom ćemo ubrzati ovaj proces', poručio je Horvat.
Naime nadležnost Ministarstva kada je u pitanju ovaj problem propisana je i tzv. Zakonom o obnovi nakon potresa. U članku 44. stoji: 'Ministarstvo i Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija na čijem se području izvodi obnova zgrada osigurat će odgovarajuće nekretnine u svrhu privremenog skladištenja građevnog otpada nastalog kao posljedica nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona do njegove obrade.
Postupak, lokacije i način skladištenja građevnog otpada iz stavka 1. ovoga članka i njegove obrade utvrdit će se u programu mjera, sukladno posebnom propisu, uz uvažavanje načela kružnoga gospodarstva, na prijedlog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.'