Što se može kupiti za 54,1 milijardu eura? Može se, recimo, nabaviti 6.300 najsuvremenijih tenkova. Moglo bi se izgraditi 54.000 obiteljskih kuća. Ili bi se moglo kupiti 2.164.000 automobila srednje klase, računa Der Spiegel. Toliko je, naime, novca preteklo u njemačkom državnom proračunu, objavio je prošloga tjedna njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. Unatoč slatkom višku, kancelarka Merkel ne namjerava snižavati porez. Kuda s tim novcem? U kasicu prasicu za lošije dane ili u nove socijalne projekte?

Njemačka to još ne zna, ali Kina zna kako od poreznih obveznika gricnuti 14,5 milijardi dolara i investirati ih u 'kreiranje velike obitelji skladnog suživota', kako je predsjednik Xi Jinping poetično opisao inicijativu za veliko obnavljanje Puta svile na dvodnevnom ekonomskom forumu održanom prošle nedjelje u Pekingu. Novom svilenom cestom mogu krenuti i Azija, i Europa, i Afrika, i oni koji geografski nisu smješteni uz tradicionalni trgovački put. Inicijativa ne znači zastarjelo geopolitičko manevriranje, nego izgradnju puta mira, uključivosti i slobodne trgovine, poručuje Xi. U vrijeme kada Trump naglašava 'Amerika na prvom mjestu' i preispituju se postojeći globalni sporazumi o globalnoj trgovini, Kina se ulaganjem u novi Put svile najavljen 2013. nameće kao novi globalni vođa.

Uz 14,5 milijardi ulaganja u Fond za Svilenu cestu, Xi obećava 55 milijardi dolara kredita iz dviju kineskih banaka i 8,7 milijardi dolara potpore zemljama u razvoju koje će se tim putem povezati s Kinom, pa kada se tomu pridruže sredstva dobrostojećih budućih članica, cijeli pothvat trebao bi težiti 124 milijarde. Uz to, predsjednik Xi obećava da će ohrabrivati kineske financijske institucije da u članice budućeg svilenog bratstva ulože 300 milijardi juana (43,5 milijardi dolara), a sljedećih pet godina Kina namjerava iz zemalja članica uvesti robe vrijedne dvije tisuće milijardi dolara.

Je li na pomolu nova globalizacija pod kineskim kišobranom? Naravno, tako misli jedan broj Zapadnjaka, videći to kao pokušaj globalnog utjecaja Kine i prigovarajući projektu netransparentnost. Ujedinjeno Kraljevstvo je 'prirodni partner' Puta svile, izjavljuje britanski ministar financija. Pakistanski premijer Nawaz Sharif hvali kinesku 'viziju i genijalnost', a Venezuela ideju smatra 'fantastičnom'. Američke kompanije mogu pružiti vrhunske usluge, poručuje savjetnik Bijele kuće, Matt Pottinger. Nijemci traže više jamstva za slobodnu trgovinu, Australija se u principu 'za', ali na prvo mjesto stavlja nacionalni interes. Indija poručuje da 'niti jedna zemlja ne može prihvatiti projekt kojim se negira njezin suverenitet i teritorijalna cjelovitost', jer je žulja sporno pitanje Kašmira, regije u trokutu između Indije, Pakistana i Kine.

Kina inače stvara najviše stakleničkih plinova na svijetu, a Indija je na četvrtom mjestu nakon SAD i EU. Što najmnogoljudnije zemlje čine po tom pitanju? Indijska vlada prošloga je tjedna odobrila prijedlog o gradnji deset nuklearnih reaktora snage 700 Megawatta svaki, čime će dobiti 'čistu' energiju i otvoriti 33.400 radnih mjesta, izvještava Business Standard.

Kinu pak zanimaju električni automobili, dokazujući to gradnjom pola milijuna stanica za punjenje novih energetskih vozila (NEV) prošle godine, dok ove godine planira 800.000 novih, a do 2020. pet milijuna. Domaći milijarderi masovno investiraju u proizvodnju e-automobila. Milijarder William Li je, primjerice, prije tri godine pokrenuo međunarodni startup Nio sa sjedištem u Šangaju, a sada već ima 2.000 zaposlenih na 12 lokacija i prima narudžbe za SUV ES8 namijenjen kineskom tržištu. Prošle godine u Kini je prodano 507.000 novih energetskih vozila, a računa se da će ih se do 2020. proizvoditi dva milijuna godišnje, izvještava Xinhua. Prošlog je mjeseca stigla vijest da je i naš Mate Rimac s Kinezima dogovorio novu rundu ulaganja od 30 milijuna eura.

Kinezi dohodu, rekli bi Dubrovčani. Svijet se mijenja, a neke se bolesti vraćaju.

Podaci talijanskog Nacionalnog zavoda za zdravstvo pokazuju da se broj oboljelih od ospica u travnju pet puta povećao u odnosu na isti mjesec prošle godine. Od siječnja do sredine travnja oboljele su 1.603 osobe, u 34 posto slučajeva bolest se zakomplicirala, a 39 posto oboljelih je završilo u bolnicama.

Podaci nažalost svjedoče o 'uspjehu' rastućeg pokreta protiv cijepljenja i dolaze neposredno nakon skandala oko jedne medicinske sestre u Trevisu koja je bojkotirala cijepljenje 550 djece lažnim injekcijama bez znanja roditelja. U Rumunjskoj je također u prva četiri mjeseca ove godine od ospica oboljelo 3.400 osoba. Budući da epidemija izbija kada je cijepljenjem zaštićeno manje od 95 posto populacije, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava Italiju i Rumunjsku da računaju s crnim scenarijem.

Loše vijesti stižu iz Afrike. U Jemenu je izbila epidemija kolere i od kraja travnja odnijela 51 žrtvu, dok je 2.752 slučajeva sumnjivo te su vlasti proglasile izvanredno stanje, a njihovo Ministarstvo zdravlja poziva međunarodne zdravstvene organizacije za pomoć da se izbjegne 'neviđena katastrofa'. U Kongu se pak vratio virus Ebole. Nakon troje mrtvih WHO proglašava epidemiju, ali odgovorni poručuju da nema mjesta panici jer je sada zdravstveni sustav bolje organiziran.

Ima i dobrih vijesti. U Brazilu je ukinuto izvanredno stanje zbog Zika virusa. Osobe zaražene HIV-om koje su počele liječenje između 2008. i 2010., doživjet će jednaku životnu dob kao ostali, žene u prosjeku 76, a muškarci 73 godine, tvrdi grupa istraživača s britanskog Sveučilišta Bristol u zadnjem broju medicinskog online tjednika 'The Lancet HIV'. Dakako, riječ je o zaraženima u Europi i Sjevernoj Americi, kojima su lijekovi dostupni. I u zemljama čiji zdravstveni sustav ima para za njih.

Znate li zašto se zaratilo u Afganistanu? Razloga se još jedva sjećaju sami Afganistanci, ali zato od 2001. uredno krvare, dok upletene snage na ratne igre troše milijarde, pa američki portal Mic u nekoliko brojki sabire najduži sukob sa stranom zemljom u američkoj povijesti. Trenutno se protiv Talibana u Afganistanu bori međunarodna koalicija od 13.000 vojnika i vojnikinja, od kojih je 8.400 Amerikanaca, a Trumpovi savjetnici traže dodatne postrojbe od 3.000 do 5.000 ljudi. Od početka rata poginulo je 3.532 pripadnika međunarodnih trupa i 2.396 Amerikanaca, a procjenjuje se da je ubijeno 31.000 afganistanskih civila. Prema PolitiFactu od 2014. Amerika je u ratne operacije u toj zemlju utukla 686 milijardi dolara, a pridodaju li se tome troškovi ratovanja u Iraku, Pakistanu i Siriji, stručnjaci Sveučilišta Brown procjenjuju da su ratne igre od 2001. do 2016. američke porezne obveznike stajale 3.6 tisuća milijardi dolara. Što se sve moglo kupiti za toliko novca?

P.S. Za kraj upoznajte indijskog 18-godišnjeg genijalca. Kada za mjesec dana, 21. lipnja, NASA lansira s Wallops Islanda najmanji satelit na svijetu KalamSat, kockicu stranica 4 centimetra tešku 64 grama, sjetite se da ga je konstruirao 18-godišnji klinac Rifath Sharook iz gradića Pallapatti s jedva tridesetak tisuća stanovnika u indijskoj saveznoj državi Tamil Nadu. Satelit je nazvan po znanstveniku i predsjedniku Indije Abdulu Kalamu, prvi je dobiven tehnologijom 3D printanja, a NASA ga je odabrala anonimnim međunarodnim natječajem 'Kocka u svemiru' s ciljem pronalaženja novih svemirskih tehnologija.

Bit će to sub-orbitalni let u trajanju 240 minuta, a njime će se ispitati učinkovitost karbonskih vlakana dobivenih 3D printanjem, objašnjava u Times of India tinejdžer Sharook. Izradu Sharookova satelita financira 'Space Kidz India', organizacija koja traga za mladim talentima u znanosti i tehnologiji, promovira ih na međunarodnoj sceni i organizira im susrete s indijskim znanstvenicima. Tako to radi nacija s milijunima siromašnih, ali s osam nobelovaca i četvoricom nobelovaca vezanih uz Indiju.