Svi ovi dramatični prizori s poplavljenih područja viđeni su toliko puta. Očajni ljudi, beskonačne vreće s pijeskom, voda u kućama, političari na terenu, dramatični izvještaji reportera s terena… Isto se tako i ovog puta ponavlja upiranje prstom stanovnika poplavljenih područja u smjeru Hrvatskih voda. Jesu li oni što naučili ovih godina u kojima se vodostaji sve češće penju do 'crvenog' ili je državi jednostavnije plaćati stotine milijuna za štete, nego adekvatno riješiti problem?
Biolog Goran Šafarek opetovano upozorava da je stara politika kontroliranja rijeka potpuno pogrešna te da je u Europi to već odavno shvaćeno. 'Previše smo regulirali rijeke i uzeli im prirodna poplavna područja te ih time ubrzali. Sada je palo puno kiše u malo vremena i sve se to našlo u rijekama koje nisu imale mjesto na koje bi se izlijevale pa su se izlijevale po naseljima i podrumima', kaže za tportal.
Europa, kaže, ima više uništene rijeke, ali su krenuli s procesom obnavljanja rijeka i poplavnih područja. 'Rijeke nisu samo kanali, a naše vodno gospodarstvo gleda na njih na pojednostavljen način. Ako je rijeka samo kanal, bez vegetacije i s nasipima koji se grade tik uz korito, onda dolazi do ovakvih posljedica poplave', pojašnjava. 'Hrvatske vode tek počinju primjenjivati europski program za revitalizaciju rijeka', kaže Šafarek.
Da je državi očito lakše plaćati naknadu šteta od poplava, nego ih spriječiti, dokazuje primjer iz Pleternice.
Nasip košta šest milijuna kuna, a iznos štete je 50 milijuna kuna
Ondje je rijeka Orljava uzrokovala poplave i u svibnju. Gradonačelnica Antonija Jozić za tportal kaže da je šteta od tih poplava samo u Pleternici bila 50 milijuna kuna. Problem bi riješio nasip prema Požegi i izgradnja akumulacije Kamenska. Josić otkiva nevjerojatan apsurd: za tih 50 milijuna kuna mogao se sagraditi nasip za čiju gradnju, kaže, treba šest milijuna kuna i akumulacija.
'Ozbiljno rješenje problema je izgradnja nasipa, a konačno i trajno izgradnja akumulacije Kamenska, u kojoj će se u slučaju velikih oborina zadržati milijuni kubika vode i Pleternica ne bi bila ugrožena. Kroz grad prolazi rijeka Orljava, a uzvodno je 1.100 kvadratnih kilometara slivova koji se ulijevaju u Orljavu. Zato smo uvijek ugroženi', kaže Jozić.
Stoga Jozić traži gradnju nasipa po hitnom postupku, svjesna da će se akumulacija raditi niz godina. 'Nakon poplava u svibnju usuglasili su se da se krene u projekt izgradnje akumulacije. Europska unija daje velika sredstva za obranu od poplava i to se može povući, ali moramo imati spremnu dokumentaciju', kaže.
'Pleternica se mora zaštititi jer ovo što se događa s klimom, to su užasni poremećaji. Ne znam što će biti zimi', zaključuje.
Istina i zablude
Šafarek spominje nekoliko zabluda vezanih za rijeke. Rijeke treba regulirati i čistiti korito, jedna je od njih. Šafarek kaže da se ova praksa treba primjenjivati tek na vrlo kratkim odsječcima rijeka i potoka u naseljima te na odvodnim kanalima iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primatelja visokih voda.
Kaže da je zabluda i to da su Hrvatske vode baš isključivi krivac za sve. 'Mnogo je razloga za poplave i ne postoji jedan krivac. Ostaje međutim činjenica da naše vodno gospodarstvo vrlo sporo prihvaća modernu obranu od poplava, o čemu najbolje govori izvještaj europskih stručnjaka: u pogledu zaštite od poplava hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.'
Još jedna zabluda je da će se gradnjom hidroelektrana spriječiti poplave. Istina, hidroelektrane akumuliraju veće količine vode, ali za niskih ili srednjih vodostaja. Na žalost, hidroelektrane nas ne brane od vrlo visokih voda, štoviše uzrokuju vodene valove. Dokaz za to je poplava na Dravi u jesen 2012. Čak 22 brane uzvodno nisu spriječile poplavu, štoviše ispust jedne od njih je stvorio vodeni val i ogromne štete, kaže Šafarek.
'Zabrana šljunčarenja na rijekama stvara poplave jer dolazi do taloženja sedimenta', također je jedna od zabluda koju spominje. 'Ovo je vrlo smiješna, ali i opasna tvrdnja. Ne postoji relevantan znanstveni dokaz ni moderna praksa koja to potvrđuje. Ono što je sigurno - šljunčarenje u koritu rijeke stvara ogromne probleme jer se rijeka ukopava i padaju razine podzemnih voda, što dovodi do sušenja polja i šuma. Sedimenta u našim rijekama nedostaje zbog prekida donosa na branama i iskapanja te se zato ukopavaju rijeke.'
