Drastičan pad otkupa mlijeka na hrvatskim farmama posljedica je smanjenja broja mliječnih krava, nelikvidnosti i prezaduženosti farmera, visokih ulaznih troškova u poljoprivredi i nedovršene zemljišne reforme, istaknula je predsjednica Udruge CroMilk Rašeljka Maras na konferenciji za novinare.

Govoreći o stanju u sektoru napomenula je kako je u 2013. uveden PDV na mlijeko od 5 posto, prosječna otkupna cijena mlijeka porasla je 6,9 posto, a trošak energenata veći je 138 posto.

Proizvodnja svježeg sirovog mlijeka u 2013. smanjena je 16,6 posto, odnosno, ukupna isporučena količina kravljeg mlijeka u 2013. iznosi 503,8 milijuna kilograma, ili oko 100 milijuna kilograma manje nego u godini prije. Broj proizvođača mlijeka pao je za 15 posto pa je tako u prosincu lani bilo 10.404 proizvođača.

Tržišni udio pet vodećih otkupljivača mlijeka u 2013. - Dukata, Vindije, Belja, Meggle Hrvatske i Zdenke mliječni proizvodi, iznosio je 90 posto, a zajedno su otkupili gotovo 442 milijuna kilograma mlijeka. U odnosu na 2012. zabilježili su pad otkupa od čak 16 posto, zbog pada proizvodnje mlijeka na domaćim farmama, kazala je Maras.

Istodobno su trgovački lanci od ulaska Hrvatske u EU povećali uvoz gotovih mliječnih proizvoda za gotovo četiri puta, što predstavlja dodatnu prijetnju za 30 tisuća zaposlenih u domaćem mljekarskom sektoru, za farmere i prerađivačku industriju.

Maras je navela i kako je u zadnjih pet godina smanjen broj mliječnih krava za 27 posto pa je tako u 2013. bilo 167.490 mliječnih krava

Kao glavne probleme sektora izdvojila je uvoz od strane trgovačkih lanaca, slabu konkurentnost farmera, pad broja krava, neriješeno pitanje zemljišta te neredovitu i netransparentnu isplatu poticaja.

Iznijela je podatak da je u 2008. godini 84 posto proračuna Ministarstva poljoprivrede odlazilo na subvencije (526 milijuna eura), a u 2014. je predviđeno 44 posto proračuna ili 273 milijuna eura (u dva obroka).

Danas je u Hrvatskoj, navela je, 35 tisuća praznih ležećih mjesta u štalama u koje je utrošeno 278 milijuna eura novaca iz državnog proračuna i primarna mjera mora biti popunjavanje tih kapaciteta.

Stoga je jedna od mjera koje je pokrenula industrija subvencioniranje kupnje junica iz vlastitih sredstava za svoje kooperante i povećanje količine mlijeka koje otkupljuju.

Zbog svega navedneog, nužno je podizati konkurentnost primarne proizvodnje kroz podizanje stočnog fonda i aktiviranje objekata koji nisu u funkciji, reprogramiranje HBOR-ovih kredita, povećanje likvidnosti kroz redovito isplaćivanje poticaja te rješavanje pitanja zemljišta i smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje, kazala je Maras.

Govoreći o trendovima u ovoj godini napomenula je kako u 2014. europski mljekarski sektor doživljava oporavak, što se zbog povećanja proizvodnje reflektira i smanjenjem otkupne cijene mlijeka.

Taj trend se može očekivati i u Hrvatskoj, a za očekivati je i daljnji rast uvoza gotovih mliječnih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, što će imati negativan utjecaj na stanje u primarnoj proizvodnji i mljekarskoj industriji.