Francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu ovaj tjedan predstavio je plan zadržavanja talenata kako bi potaknuo vojno osoblje da ostane u uniformi.

Nekoliko dana prije toga godišnje izvješće podneseno njemačkom parlamentu pokazalo je da je 2023. godine oko 1537 vojnika napustilo Bundeswehr, čime se njihov broj smanjio na 181.514, piše Politico.

'To je tema koja muči sve naše saveznike koji imaju profesionalnu vojsku. Na sastancima NATO-a razgovaramo o opremanju naših snaga, ali i kako zadržati ljude u vojnoj službi', rekao je Lecornu u ponedjeljak.

Njemačka je ukinula novačenje 2011., ali s obzirom na to da u vojsci ima mnogo kadra starije dobi, obnovljena je rasprava o ponovnom uvođenju neke vrste sustava državne službe.

Za zemlje koje se oslanjaju na profesionalne vojske izazov je učiniti oružane snage atraktivnim radnim mjestom u vremenima niske nezaposlenosti, oštre konkurencije privatnog sektora i široke rasprostranjenosti rada na daljinu.

U Francuskoj vojno osoblje ostaje u oružanim snagama u prosjeku godinu dana manje nego prije. U Velikoj Britaniji godišnji manjak u zapošljavanju iznosi 1100 vojnika — što je ekvivalentno dvama pješačkim bataljunima.

Francuzi pokušavaju zadržati ljude povećanjem plaća i većim mirovinama. Ali problem je u tome što vojna služba nije privlačna s kroničnim prekovremenim radom i višemjesečnim izbivanjima iz kuće.

U Poljskoj je nova vlada najavila povećanje plaća od oko 20 posto u nastojanju da zadrži vojnike. Minimalna mjesečna plaća za vojnika raste s 4960 (1150 eura) na 6000 zlota. Kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, poljska vojska narasla je s 95.000 u 2015. na 215.000 pripadnika ove godine.

Francuski plan uključuje pomoć u pronalaženju smještaja te pristupa zdravstvenoj i skrbi za djecu. Parovi koji rade u ministarstvu oružanih snaga, čak i ako je jedan civil, moći će zajedno mijenjati radna mjesta.

U Njemačkoj, kao dio napora da ojača nacionalnu obranu, vlada želi povećati broj pripadnika oružanih snaga na 203.000 do ranih 2030-ih - ali novačenje ide jako sporo.

Posebna povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Högl rekla je da je ponovno uspostavljanje nekog oblika vojnog roka jedan od načina da se stvari preokrenu, ali i regrutiranje žena.

Zakonom donesenim prošle godine nastoji se uvjete učiniti privlačnijim, uključujući veću potporu za skrb o djeci i povećanje mirovina.

Ne postoje samo problemi s radnim satima, već i osnovnom infrastrukturom. 'Kad posjećujem trupe, više ne čujem da nedostaju kacige i zaštitni prsluci - nego ormarići', napisala je Högl u godišnjem izvješću.

Prema Högl, popravak vojarni i vojnih objekata koštat će oko 50 milijardi eura — što je približno polovica posebnog fonda za modernizaciju vojnih snaga stvorenog nakon ruske invazije na Ukrajinu.