'Jedini način je osigurati radna mjesta građanima Hrvatske i takvu proizvodnost u gospodarstvu da zaposleni imaju veću plaću. Kriza, manjak radnih mjesta i neuspješno gospodarstvo ne mogu se rješavati socijalnom politikom, to mora jednom dovesti do kraha', upozorio je ministar Slavko Linić

U intervjuu Novom listu ustvrdio je da su poskupljenja struje i plina i posljednja te rekao da je to kraj udara na građane

'Udar na potrošnju je značajan i težak. Ove cijene energenata će dugo ostati, skoro cijeli mandat ove Vlade. Kad govorimo o tom udaru na standard građana, nitko više ne može reći da u Hrvatskoj imamo velike plaće. Na nama je da pokušamo skinuti još jedan dio doprinosa za zdravstvo, da bi bruto plaća bila prihvatljivija i da možemo reći kako smo konkurentni', rekao je ministar Linić.

Za veliki broj hrvatskih građana vjeruje da su 'zreli i znaju da ne mogu živjeti, a da ne zarade svoju plaću', odnosno da su 'danas svjesniji da ne mogu živjeti bez rada, a to znači da jedino ostaje – podizanje proizvodnje'.

Ministar financija priznao je i da od novih poskupljenja proračun neće zaraditi ništa. 'Cijene goriva rastu, a prihodi proračuna od trošarina na gorivo padaju, što pokazuje da se građani kod poskupljenja drugačije postave, da manje troše. Rast ovih cijena obzirom na mogućnosti kućnih budžeta samo će smanjiti potrošnju i mi u proračunu nećemo imati posebnih efekata', rekao je Linić

Linić smatra i da su vladajući uspjeli građane uvjeriti da su se sva poskupljenja morala dogoditi. 'Mislim da su građani svjesni toga da dalje ne ide na način da ne plaćaju realnu cijenu energije, realnu cijenu na tržnicama, da to nije izlaz. Uvjeta tržišne ekonomije Socijalističke Republike Hrvatske više nema', poručio je Linić.

Na upit žali li za 'uvjetima tržišne ekonomije SR Hrvatske', priznao je da je ona bila 'humanija'. Po njemu, 'planska privreda je omogućavala održavanje sustava, ali ni taj sustav nije bio uspješan jer je stvarao deficite i lažnu sigurnost koja nije bila ekonomski opravdana'.

Upitan da li je odluci o poskupljenju prethodila žestoka rasprava u Vladi, Linić je kazao da nije bilo lako donijeti odluku da se građane dodatno optereti.

'Ali mi smo ti koji moraju mijenjati stvari, primjerice, u trgovačkim društvima, koja imaju prevelik broj zaspolenih, prevelika prava u kolektivnim ugvoorima koje većina građana može samo sanjati. Netko će morati zamijeniti siguran posao u Hrvatskim šumama ili Hrvatskim željeznicama za nesigurno mjesto u privatnom sektoru, s puno manjim pravima', rekao je Linić, poručivši kako javni servisi i državna uprava nisu problem, nego trgovačka društva.

Osim s trgovačkim društvima, ministar financija misli se obračunati i s bankama koje dosad nisu sudjelovale u izlasku iz krize. Za njih priprema Zakon o financijskom poslovanju kojim će se rokovi plaćanja dovesti u 60 dana.

'Moramo riješiti 43 milijarde neplaćenih računa i skoro totalnu nelikvidnost sustava. Prijedlog ove Vlade bit će da u tome sudjeluju banke i država. Sva potraživanja, a to znači i bankarska, morat će se staviti u funkciju konsolidacije gospodarstva i čuvanja radnih mjesta. I dok za državu ima smisla otpis ili reprogram duga, jer se tako pomaže gospodarstvu, za banke će to biti udar na njihove rezultate poslovanja. No, malo je mogućnosti za drugo rješenje. Da bi gospodarstvo moglo poslovati, a trenutno je kapital tako nizak da poduzeća ne mogu servisirati svoje obveze i funkcija gospodarstva je ugrožena, to će biti najbolje rješenje. Siguran sam da će banke to prihvatiti. Njima sad dolazi ogroman napor, zato ih nismo ni dirali, jer im sad slijede teža vremena', kazao je Linić.

Upitan što ako banke ne pristanu na taj plan i ako strani vlasnici banaka preko Europske unije pritisnu na Vladu da zakon povuče, Linić je odgovorio: 'To su potraživanja banaka i njihova je odgovornost za te sustave u gospodarstvu. Ako se ne oporave, što će i od koga banke naplatiti. Preuzimanjem imovine? Može i tako, ali onda slijedi uvođenje poreza na imovinu. Ako drže imovinu i ne stave je u funkciju, idu porezi. I to nemilosrdni.'

Svjestan je i da bi mu, ako ode na proslavu Praznika rada u Rijeku, građani zviždali

'Ne bi mi se to dogodilo prvi put. Bilo je takvih situacija dok sam bio potpredsjednik Vlade. Vlada koja vuče reformske poteze, teške poteze, uvijek ima otpora i kod građana. U ovom trenutku, kad je teško živjeti, ne bi me ništa iznenadilo', priznao je ministar Linić.

Građane je uputio da bi najprije trebali zviždati Ivi Sanaderu i Jadranki Kosor jer su oni 'otpisali brodogradnju', pa je podsjetio da je još prije četiri godine 'potpisano da brodogradnja mora smanjiti proizvodnju', što je značilo da se 'moraju gasiti brodogradilišta'.

'Kraljevicu nije ugasila vlada Zorana Milanovića, nego vlada prije toga. Vlada Ivice Račana donijela je odluku o spajanju Kraljevice i 3. maja te Brodotrogira i Brodosplita, a ljude koji su došli nakon nas i direktore brodogradilišta pitajte zašto to nije provedeno', napomenuo je ministar Linić.

Uspoređujući situaciju u vrijeme bivšeg i sadašnjeg premijera s kojima je surađivao, pokojnog Ivicu Račana i Zorana Milanovića, rekao je da su 'danas teža vremena'. Podsjetio je da 'građani nisu bili toliko zaduženi', zaključivši da su 'danas svi prezaduženi'.