Marijan Lipovac, predsjednik društva, smatra da Đurekoviću treba dodijeliti neku još neimenovanu ulicu i pozvao je članove skupštinskog Odbora za imenovanja naselja, ulica i trgova Gradske skupštine Grada Zagreba da ne prihvate prijedlog.

Jelić je prije nekoliko dana u obrazloženju svog prijedloga poslanom Odboru naveo da Masaryk 'ničim i nikad nije zadužio Hrvate i Hrvatsku' i da je 'u svim svojim vanjskopolitičkim nastupima zagovarao stvaranje Jugoslavije i srpsku dominaciju unutar nje'.

U obrazloženju zašto ulicu ne bi trebalo preimenovati Lipovac navodi kako je sociolog, filozof i političar, utemeljitelj i prvi predsjednik Čehoslovačke Tomáš Masaryk bio 'istinski demokrat i humanist za kojeg demokracija nije bila samo tehnika ili oblik vladanja, nego i mogućnost ostvarenja moralnih zakona'.

'Budući da je ovo u posljednjih 17 godina već četvrti prijedlog da se preimenuje Masarykova ulica, možemo konstatirati da je Masaryk i dalje trn u oku nekima u Hrvatskoj i da se taj češki velikan pretvorio u dežurnog žrtvenog jarca kad god se pokrene inicijativa da se nekoj istaknutoj osobi iz hrvatske prošlosti dodijeli ulica u središtu Zagreba.

Pritom se pokušava narušiti zagrebački urbani identitet koji čine i nazivi njegovih najvažnijih ulica i ujedno čini nepravda bliskim i prijateljskim narodima. Ni s jednim narodom Hrvati nisu imali odnose koji su u isto vrijeme bili i srdačni i intenzivni kao što je slučaj s Česima i stoga ne dozvolimo da jedan od najjačih simbola hrvatsko-češkog prijateljstva, Masarykova ulica u središtu Zagreba, nestane s plana grada', navodi Lipovac.

Masarykova ulica svoje je ime dobila 1930. povodom Masarykovog 80. rođendana koji se u Hrvatskoj svečano slavio. Masaryka se tada veličalo zbog njegova znanstvenog rada te privrženosti idejama slobode i demokracije i bio je to prikriveni izraz otpora vladajućem režimu i diktaturi kralja Aleksandra. Ulicu u Zagrebu je izgubio nakon uspostave NDH 1941., kada je dobila ime Milana Šufflaya da bi Masarykovo ime opet bilo vraćeno 1945. godine.