'U okruženju se bilježi porast i zaista je teško vjerovati da on ne bi zahvatio i nas. Ne treba paničariti, no treba znati da Hrvatska nije dovoljno različita od zemalja u okruženju da bi to mogla izbjeći', kazao je Polašek za tportal.

'Istina jest da su u prethodnim valovima epidemije brojke u Hrvatskoj rasle otprilike tri do četiri tjedna nakon što se to dogodilo u bližim europskim zemljama, no paralele takvog tipa ne mogu se povlačiti: stanje se ne može naprosto preslikati, ove informacije nam samo daju natruhe onoga što se i nama može dogoditi', dodaje Polašek.

Ovaj znanstvenik priznaje da brojke preminulih, stopa hospitalizacije i drugi podaci upućuju na povoljnu situaciju - no upozorava da 'nismo sami'. Mobilnost stanovništva je povećana i nije vjerojatno da ćemo tek tako izbjeći rast brojki, a Polašek je još uvijek relativno skeptičan oko tvrdnji da je Hrvatska blizu stjecanja kolektivnog imuniteta.

Cijepljenje i ublažavanje trećeg vala

'U jako optimističnom scenariju stopa cijepljenja s prokuženosti dijela populacije mogla bi sljedeći val napraviti nešto blažim, ali teško mi je podržati tvrdnju da smo 'gotovi s koronavirusom'. Nemamo istraživanja na reprezentativnom uzorku koja bi utvrdila postotak stanovništva koji je dosegao imunost, niti jasan pokazatelj koliko dugo on uopće traje, da bismo na osnovi toga mogli izaći s brojkama ili postotcima koji bi nam pomogli u odlučivanju', kaže Polašek.

Ukratko, čak i da se dosegao postotak od 25, 30 ili 40 posto, većina stanovništva još je uvijek izložena. Veći udio imunih mogao bi imati tek djelomičan učinak u usporavanju rasta epidemije. Polašek bi također želio vjerovati u najoptimističnije scenarije, no osobno ih još uvijek ne smatra izglednim.

Na pitanje zašto Hrvatska napokon ne provede ozbiljno serološko istraživanje kojim bi se utvrdio udio stanovništva koji je doista bio u kontaktu s virusom, on kaže da se ne radi o jednostavnoj i potpuno pouzdanoj metodi. U Znanstvenom savjetu Vlade, kaže, nisu detaljno razgovarali o tome.

'Nikad se ne bih usudio reći da je korona mrtva'

'Zaista je teško odrediti reprezentativan uzorak za takva istraživanja, a uvijek postoji problem osoba koje prebole bolest asimptomatski, a razviju protutijela, ili je prebole simptomatski i uopće ne stvore antitijela. U svakom slučaju, nikad se ne bih usudio reći da je korona mrtva: sebe smatram optimistom, ali u ovom trenutku ne bih išao tako daleko', kaže Polašek.

'Izrael nam je, recimo, zanimljiv primjer dobre cijepljenosti i načina rješavanja ove epidemije, iz te zemlje stižu podaci koji će sasvim sigurno biti jako korisni. Pomalo je zbunjujući podatak da broj novozaraženih ne opada onako drastično kako smo možda očekivali, ali treba znati da su cjepiva prije svega tu kako bi sprječavala teške oblike kliničke slike, a ne samu zarazu. Jedan od trenutno najizglednijih scenarija jest da ćemo se s vremenom gotovo svi prokužiti i redovito docjepljivati, da će virus postati neka vrsta obične prehlade i da ga se nikada nećemo u potpunosti riješiti. Njegova potpuna eliminacija zapravo i nije najvažnija stvar, već treba izbjeći zagušenje zdravstvenog sustava i najteže kliničke slike kod pacijenata, to je imperativ', objašnjava ovaj znanstvenik.

Zbunjujući podaci iz Južne Amerike

Postavili smo mu i pitanje od kojega se, kako kaže, i sam naježi: kad ćemo, po njegovoj procjeni, dočekati stvarni kraj epidemije koronavirusa.

'Prije pola godine izjasnio sam se otprilike o Božiću 2021. godine i tada je to primljeno s velikom skepsom. Danas se i dalje nadam Božiću koji će biti 'cjepljeniji' i jasniji, znat ćemo gdje se nalazimo. A 2022. godinu ćemo vrlo izgledno proživjeti puno mirnije i opuštenije. Od apsolutne nule do prvog cjepiva stigli smo za godinu dana, a u budućnosti će nam trebati puno manje vremena, prilagodba na nove sojeve bit će puno brža', smatra sugovornik tportala.

'Glavno pitanje trenutno jest hoće li se nastaviti rast broja novozaraženih ili će se eventualno probiti neki novi soj. Podaci iz Južne Amerike djeluju dosta zbunjujuće jer su stope zaraze ondje i dalje ostale visoke usprkos ljetu, ali moguće je da se epidemija ondje proširila iznad razine na kojoj bi toplo vrijeme moglo pomoći. Nadam se da će kombinacija kvalitetne kontrole i povoljnih vremenskih prilika kod nas ipak dati malo mira tijekom ljeta', zaključuje Polašek.