- Ako novi soj uspije imati različiti genetski ustroj, postoji rizik da cjepivo neće biti učinkovito. Za sada vjerujemo da se takva situacija neće dogoditi, rekao je Polašek.

- U fazi istraživanja je više od 200 proizvoda pa je gotovo sigurno da ćemo s vremenom moći savladati sve takve sojeve, kaže Polašek.

Na pitanje zašto ljudi različito reagiraju na infekciju koronavirusom odgovorio je da je jednostavno svatko od nas je genetski različit od drugih i zato netko reagira bolje, a netko lošije.

- Neki ljudi uopće ne reagiraju na pojedina cjepiva i zato je famozni imnutet zajednice ili imuniteta krda važan jer neki ljudi čak ni nakon cijepljenja ne razviju imunosni odgovor, kazao je. Dodaje da se sada sve više okrećemo staničnom kraku imunosti jer dobivamo dosta spoznaja da bi stanična imunost mogla biti snažnija i trajati duže od imunosti na osnovu protutijela.

- Za ljude koji budu jako dobro reagirali stanična bi imunost mogla trajati godinama, možda i doživotno, kaže Polašek za Dnevnik HRT-a.

Kada ćemo znati sve činjenice? - Najveća nezgoda je ta da ogovori koje pokušavamo dati su zapravo naša predviđanja i projekcije jer još nije prošlo dovoljno vremena. Za većinu drugih uzročnika već je prošlo dovoljno vremena da možemo neke spoznaje izmjeriti, no što se tiče ovog virusa nemamo dovoljno iskustva. Nadamo se da će bar neko od cjepiva upjeti izazvati dugotrajniji imunološki odgovor, kazao je.

Hoće li ljudi koji su preboljeli ili su se cijepili i dalje biti prenosnici virusa? - To ćemo znati nakon prve sezone cijepljenja, kada vidimo koliko će oni koji su cijepljeni biti uistinu zarazni za druge. Za sada se sve svodi na preliminarne rezultate istraživanja, na male uzorke s kojima kao istraživači nismo dovoljno zadovoljni i zato nemamo jasne odogovore. Čini se da su neka cjepivasprečavati ne samo teže oblike kliničke slike, nego čak i zaražavanja. U konačnici, ako bismo mogli pronaći cjepivo koje bi radilo obje stvari - to bi definitivno bilo cjepivo izbora, tvrdi Polašek.