Prema policijskom izvještaju, oštećeni muškarac je krajem prošlog mjeseca u poslovnici banke uplatio novčani iznos od gotovo 20 tisuća kuna u protuvrijednosti u EUR-ima na račun primatelja odnosno navodnog zastupništva grupe za trgovanje dionicama putem interneta. Nedugo potom, izbrisana je mail- adresa osobe s kojem je kontaktirao te zbog prekinute komunikacije nije više mogao ostvariti daljnju komunikaciju. Oštećeni je saznao kako su stranice za trgovanje dionicama te grupe lažne kao i burzovni podaci o kretanju dionica te je prijavio prijevaru. Policijski službenici su zaprimili prijavu i provode daljnje kriminalističko istraživanje u vezi kaznenog djela Računalne prijevare.

Spomenuti slučaj ponukao je policiju da upozori na tri najčešća oblika internetskih prijevara.

Investicijske prijevare

Trenutno najaktualniji pojavni oblik internetskih prijevara na štetu fizičkih osoba su prijevare navodnim ulaganjem s visokim prinosom (eng. HYIP – High Yield Investment Programs), gdje se građane poziva i nagovara na ulaganje u zlato, naftu, ili što je u posljednje vrijeme najučestaliji slučaj, kriptovalute poput Bitcoina, gdje se obećava visoki prinos na ulaganje u kratkom vremenu. Opisane prijevare su naročito postale aktualne tijekom pandemije bolesti COVID-19, jer građani više vremena provode na internetu, gdje se prevaranti aktivno oglašavaju putem internetskih portala i društvenih mreža. Savjet građanima je da budu oprezni, pa i sumnjičavi, te da se ne polakome za brzom zaradom. Nakon što vide oglas za navodnu brokersku tvrtku ili uslugu, jednostavnim upisivanjem naziva tvrtke ili internetske stranice u bilo koji internetski pretraživač pojaviti će se više rezultata pretraživanja u kojima će se opisivati prethodna negativna iskustva drugih ljudi, nerijetko na stranicama specijaliziranima za prikupljanje podataka o internetskim prijevarama i nuđenje rješenja za prevenciju istih.

CEO prijevara/direktorska prijevara i prijevara s računima

Drugi aktualni i opasni oblik internetske prijevare, s velikim materijalnim štetama, koji se događa na štetu pravnih osoba, odnosno trgovačkih društava, je tzv. CEO (Chief Executive Officer) prijevara, gdje je zaposlenik trgovačkog društva koji je ovlašten za provođenje plaćanja prevaren da plati lažni račun ili provede prijenos s računa tvrtke, korištenjem lažirane adrese pošiljatelja kojom se primatelju prezentira da je poruka elektronske pošte pristigla s adrese nadređenog zaposlenika ili čelnika tijela.

Phising - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte

Jednako su opasne i aktualne tzv.  prijevara s računima (Invoice Fraud, BEC fraud - Bussiness Email Compromise fraud), gdje se prevarant putem phishing poruke elektronske pošte obraća djelatnicima trgovačkog društva pretvarajući se da predstavlja dobavljača, i traži da se podaci o bankovnom računu primatelja prilikom budućih plaćanja promijene, odnosno da se plaćanja obavljaju na novi broj računa koji kontroliraju počinitelji. Savjet zaposlenicima trgovačkih društava je da prilikom bilo koje transakcije prema inozemstvu, pogotovo ukoliko se radi o većem iznosu, a prethodno su od poslovnog partnera kojem imaju izvršiti uplatu obaviješteni o promjeni računa za uplatu, obavezno izvrše osobni telefonski kontakt s djelatnikom tvrtke koja ih je obavijestila o promjeni računa za uplatu, ili na drugi način nedvojbeno utvrde da je poruka elektronske pošte koja sadrži podatke za uplatu koji se razlikuju od dotadašnjih, uistinu poslana od strane dobavljača.  

Pored navedenih pojavnih oblika, i dalje su aktualni otprije poznati pojavni oblici tzv. Nigerijske prijevare ili 419 prijevare (419 je broj članka nigerijskog kaznenog zaklona koji se odnosi na prijevare), gdje se građanima obećava neočekivani dobitak ili nasljedstvo, u zamjenu za plaćanje nekakvih naknada ili troška transfera novca ili ostavinske rasprave.  Taj vid prijevare se nerijetko kombinira s tzv. romantičnom prijevarom, gdje počinitelj obećava intimnu vezu žrtvi, istodobno izvlačeći od žrtve novac za navodni izlazak iz zatvora, plaćanje vize ili putovanja do žrtve.