Slovenski Nacionalni institut za biologiju objašnjava da sluz nastaje djelovanjem fitoplanktona koji velik dio proizvedene organske tvari izlučuje u vodu. Može proći nekoliko tjedana dok mikroorganizmi ne razgrade sluz. Patricija Mozetič iz Morske biološke postaje ističe da je ovo ipak drugačiji fenomen od cvjetanja mora, donosi RTVSlo.

Naime, osim amorfne želatinozne mase, sluz uključuje i široku lepezu živih i neživih čestica koje se na nju uhvate, uključujući fitoplankton, zooplankton i njihove izlučevine, ličinke i jajašca drugih životinja, razne čestice kostura ili ostali ostaci raznih biljnih i životinjskih stanica, bakterija, peludi, cista i mineralnih čestica iz morskih sedimenata i kopnenog podrijetla.

Te čestice dolaze u raznim bojama, oblicima i veličinama, a njihov raspored ovisi o različitim čimbenicima. Obično se nakupine sluzi počinju nakupljati u dubljim slojevima, ali se zatim pojavljuju i na površini. Vjetrovi i površinske struje ih tijekom dana nose prema obali, gdje se nakupljaju, uglavnom u zatvorenim prostorima, mandračima, na plažama.

Sluz ne predstavlja opasnost za zdravlje kupača, ali budući da su u njoj zarobljeni mnogi organizmi koji mogu biti i patogeni, izlaganje se ipak ne preporučuje. Kako je objavio Nacionalni institut za biologiju, ovaj put fenomen sluzi nije uočen samo u slovenskim obalnim gradovima, već i u cijelom Tršćanskom zaljevu te šire u sjevernom Jadranu.

Iako pojava sluzi nije česta, prvi zapis o njoj u sjevernom Jadranu datira iz 1729. godine, a zadnja takva pojava na ovom području dogodila se 2018. godine. Slovenski stručnjaci kažu da, ako bura ne 'rastjera' sluz, more može ostati ovakvo i nekoliko dana, dok ga ne razgrade mikroorganizmi.