Istovremeno, jedna od mlađih gradonačelnica u Hrvatskoj može se pohvaliti time što je dovela red u gradske financije, dok je s druge strane nedavno osvojila simpatije javnosti činjenicom da se našla pri vrhu liste najštedljivijih lokalnih čelnika - i u odnosu na broj stanovnika i po udjelu u proračunu, Ikić Baniček troši zanemariva sredstva za troškove reprezentacije. Sama se zna požaliti da mediji najčešće ignoriraju njene rezultate pa je sa zadovoljstvom za tportal pristala opisati komunalne pothvate u svom gradu. Dapače, kaže da se u jednom trenutku iskreno zapitala bi li joj možda bilo pametnije manje raditi, a više novca uložiti u reklamu i PR - tako bi, kaže, u javnosti bila znatno prisutnija. Kaže da se od srca nasmije kad vidi kako se kao o svjetskom čudu priča o gradonačelnicima koji uštede ili od države 'nagrebu' 100.000 kuna

U centru Siska ovog ljeta zbilja su vidljivi značajni komunalni radovi, kakve su reakcije građana i ima li sve skupa veze s nadolazećim parlamentarnim i lokalnim izborima?

- Oni sigurno najviše smetaju Siščanima koji još nisu otišli na more ili su se već vratili, no procijenili smo da ćemo napraviti daleko najmanju štetu ako sve glavne radove koncentriramo u srpnju i kolovozu, prije početka školske godine. I ne, nemaju nikakve veze s izborima: sve je plod planiranja i pripreme posljednjih dviju godina, kada nitko nije mogao naslutiti da ćemo u rujnu imati izvanredne izbore. Strogi centar grada uređujemo u pješačku zonu s brojnim sadržajima i iako to trenutno otežava život, dugoročno će pridonijeti većoj kvaliteti života.

Osim toga, u Frankopanskoj uređujemo novi trg koji će uljepšati okoliš oko popularne Čajdžinice i Sobe čuda, prostora za senzornu terapiju, koji svoja vrata otvara u listopadu. U Meštrovićevoj nastavljamo s uređenjem divljih parkirnih prostora, a mreža biciklističkih staza nastavlja se u Rimskoj i Fistrovićevoj, prema davno utvrđenom planu. Većina drugih projekata neće direktno utjecati na komoditet Siščana i nisu u strogom centru grada.

U Željezari gradimo i obnavljamo zatvoreni olimpijski bazen koji je postojao dok nije privatiziran 90-ih, i to prema ESCO modelu s Prvim plinarskim društvom. Dobit će novi krov, zidove i sustav grijanja i hlađenja. Na Zelenjaku uređujemo parkiralište u Odranskoj, nogostup u Pavičićevoj i parking u Bakranovoj. Završavamo četiri odvojka Ognjena Price u Željezari, koja je upravo dobila sportsko igralište u Naselju. Ciglarsku grabu pretvaramo u rekreativnu destinaciju uglavnom uz donacije, tako da smo troškove sveli na minimum. Ledenu dvoranu počet ćemo graditi u rujnu. Ne znam sve napamet, sigurno sam podosta toga izostavila.

I da, uskoro kreće zamjena svih lampi javne rasvjete u Sisku štedljivim LED lampama, bit ćemo prvi grad u Hrvatskoj koji će tako zamijeniti svu javnu rasvjetu. Doduše, Belišće nas možda prestigne jer su kopirali naš projekt, a imaju manje lampi, no neću se ljutiti ako budemo drugi.

Odakle novac, u kakvom je uopće stanju sisački proračun?Novca ima ako imate kvalitetne projekte. Prvi i osnovni izvor sredstava su europski fondovi - evo, za potpunu obnovu bazena dobili smo osam milijuna kuna bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša, dok preostalih 14 milijuna osigurava investitor, a mi ćemo mu sredstva vratiti iz uštede. Još 20 milijuna dobili smo za jedan projekt iz područja kulture koji predstavljamo krajem mjeseca.

Drugi glavni izvor je proračun, odnosno uštede u proračunu. Naime, kad sam postala gradonačelnica 2013. godine, za zaposlene se izdvajalo 16 milijuna kuna, a prošlu godinu zatvorili smo s 12 milijuna. Doduše, plaće su smanjene najprije za 10, a zatim još pet posto, a broj zaposlenih u gradskoj upravi je sa 128 pao na 109, i to uz dodatno zapošljavanje desetak ljudi na legalizaciji koja je bila potpuno nepripremljena prije mog dolaska. Najvažnije od svega je da smo, unatoč otkazima, dobili sve sudske presude na Visokom upravnom sudu.

Treći važan izvor sredstava je HBOR: državna banka ima kreditnu liniju namijenjenu isključivo jedinicama lokalne samouprave. Treba samo pokucati na vrata i sredstva su odobrena. Ne smije se tražiti novac za plaće i potrošnju, već za projekte, a ja ih pripremam već dvije godine. Kupili smo bivšu zgradu Hrvatskih šuma u koju ćemo smjestiti civilno društvo i sve gradske urede. Kupili smo i prostor na kojem je nekada bio bazen, zatim neke hale bivše Segestice jer ondje planiramo Interpretacijski centar arheološke baštine Siska, koji ćemo kandidirati za europske fondove. Sve to financiramo uz fiksnu kamatu od četiri posto i pet godina počeka. Novca ima, samo ga treba znati uzeti.

Ovo polugodište završili smo s osam milijuna kuna prihoda više od rashoda, a s obzirom na odličan ugovor ‘cash poolu’ Sisak zarađuje 2,75 posto na sredstvima koja imamo na računu. I, na koncu, većina građevinskih firmi koje rade za Grad ranije su koristile ugovore kao za factoring, a sada smo okrenuli situaciju - uveli smo ‘casa sconto’ i svaki ugovor o gradnji umanjimo za dodatnih pet posto zbog ranijeg plaćanja. Uz to, zbog poštenih natječaja cijene radova pale su nam za preko 30 posto u odnosu na prethodno razdoblje, kada se pobjednik znao unaprijed, a većina firmi nije se htjela ni zamarati sa Siskom.

Navodno ste ostvarene uštede preusmjerili u komunalu, kako je to ostvareno i u kojem iznosu?Da, glavnina od 220 milijuna kuna proračuna odlazi u povećanje komunalnog standarda. U pješačku zonu ulažemo devet milijuna kuna, bazeni u Capragu su šest milijuna, javna rasvjeta 23 milijuna kuna, gradski olimpijski bazen 22 milijuna kuna, ledena dvorana 19 milijuna kuna. Kad tome dodamo parkirališta, biciklističke staze, nogostupe, Ciglarsku grabu, šetnice, uvođenje kanalizacije u ulice koje je nemaju, ispada da će Sisak u ovoj godini u komunalni standard uložiti oko 100 milijuna kuna. Kada bi Zagreb uložio odgovarajući udio proračuna, to bi bilo oko 2,8 milijardi kuna.

Ovih dana na državnoj televiziji gledam kako se neki načelnici i gradonačelnici koje Most predstavlja kao svoje, hvale državnim ulaganjima ili uštedama od par stotina tisuća kuna: od srca se nasmijem.

I sve to unatoč kolektivnom ugovoru koji je štitio zaposlenike kao ličke medvjede, a bivši gradonačelnik ga je potpisao dva dana prije izbora kao mito. Unatoč minusu u gradskoj blagdani i unatoč nepostojanju bilo kakvih projekata, sve smo odradili u manje od tri godine, a da me prije tportala nitko od medija nije upitao kako je sve to moguće. Jest, ako novac ne trošiš na PR ili na reprezentaciju. Možda ja cijelo vrijeme griješim i umjesto u standard Siščana trebam ulagati u PR ili reprezentaciju kao kolege iz Mosta?

Već duže vrijeme svjedoci smo ozbiljnih problema na relaciji SDP - HNS u Sisku, a iz suprotstavljenog tabora tvrdi se da je u osnovi nezakonito trošenje sredstava za sport, što je navodno potvrdila unutarnja revizija. Koje je vaše obrazloženje?Ni SDP ni ja osobno nemamo problema s HNS-om, dapače, uspješno surađujem s mnogim članovima te stranke koji rade u interesu grada. Darko Majić, recimo, izuzetno uspješno vodi gradsku tvrtku Autopromet i upravo finalizira zahtjevan ugovor o nabavi 11 novih autobusa vrijednih 1,7 milijuna eura. Ne znam na koji suprotstavljeni tabor mislite i na koje optužbe no financiranje sporta, kao uostalom i svih drugih djelatnosti u kojima sredstva dodjeljujem izvanproračunskim korisnicima, podvrgnuto je detaljnoj kontroli grada. Zajednica sportskih udruga, koja raspoređuje sredstva za sport, radila je neke proceduralne greške na koje sam ih upozorila preko svoje interne kontrole i njen  potpredsjednik je smijenjen, a članovi - a to su predstavnici 30 najvećih sportskih klubova - potvrdili su za svog predsjednika mog dogradonačelnika za društvene djelatnosti Marka Kričku. Nikakve nezakonitosti nema, a za to se brinu sami klubovi koji međusobno kontroliraju dodjeljuju li se sredstva prema kriterijima. Mislim da je 28 od 30 članova Skupštine zadovoljno radom i potporom grada, a dvojica su nezadovoljna. Meni je to jedini pokazatelj.

Kako danas u Sisku stvari funkcioniraju između tih dviju stranaka?Otkako sam gradonačelnica, preživjela sam tri pokušaja ucjene s ciljem da me se pretvori u lutku čijim koncima upravlja netko drugi. Tri puta sam rekla ‘ne’ pokušaju ucjene i svaki put sam dobila podršku u Gradskom vijeću od vijećnika koji vjeruju u moju viziju razvoja grada i u moju sposobnost. I to mi je najvažnije, da imam punu slobodu voditi grad kako ja mislim da je najbolje. Nakon što sam postala gradonačelnica, smijenila sam sedam pročelnika, osam direktora i šest ravnatelja te imenovala nove. Svi oni imenovani su uz pretpostavku da će provoditi moj program i da moraju otići ako to nisu u stanju. Neki su shvatili što se od njih očekuje, neki nisu, pa sam tako tijekom mandata promijenila sedmero njih. Neki su sami otišli, neki su smijenjeni, a neki su dobili kaznenu prijavu i otkaz zbog grešaka u radu. Svi koji razumiju interese grada i tako djeluju, bez obzira na to jesu li članovi neke stranke ili ne, i dalje uživaju moje povjerenje i tako će biti dok ostvaruju rezultate.

Što se tiče zahtjeva za smjenu predsjednika Gradskog vijeća koji je član HNS-a, nemoguće je da ostane predsjednik onaj koji je na dnevni red stavio rebalans proračuna i nakon toga, zbog pokušaja ucjene da nekome poklonim 140 tisuća kuna gradskog novca za tiskanje neke knjige, ne glasa za taj proračun, već ostane suzdržan. Gradu ne treba suzdržani predsjednik Vijeća, nego predsjednik koji vodi većinu - a ona većina trenutno u potpunosti podržava mene.

HNS se pobunio jer im navodno smeta pozdrav 'Smrt fašizmu' - jeste li o tome razgovarali i smatrate li da je on njima zaista sporan?Ne poznajem nikoga normalnog tko ne želi smrt fašizmu i slobodu narodu. Iz izjave koju je dao čelnik sisačkog HNS-a teško je reći za što se on zalaže, a čemu se protivi.

Kakva je situacija oko kluba Segesta kojemu, kako se tvrdi, prijeti gašenje?

Župan Ivo Žinić organizirao je pravu malu buru u čaši vode pokušavajući ljude uvjeriti da Segesta propada i da će nestati, što je bila besmislena laž konstruirana da sakrije kako je uprava kluba nelegalno izabrana i da krši Zakon o sportu. Još tada sam javno rekla da im neću dozvoliti da ugase Segestu, što smo i spriječili kada je pokrenut ubrzani stečaj Segeste d.o.o. Uprava je i dalje nelegalna jer su prilikom izbora u potpunosti ignorirali Grad i predstavnike Grada, no sada su na sreću ljudi koji vode omladinski pogon zajedno s većim dijelom sisačke javnosti progledali i shvatili tko zapravo ne voli Segestu i tko Staroj dami ne želi dobro. Nadam se povratku legalnom poslovanju no bojim se da nelegalne strukture u upravi na to neće pristati te da će se nezakonitosti nastaviti uz zaštitu Hrvatske nogometne močvare Zdravka Mamića, koju još neki naivno nazivaju HNS.

Je li vas župan Ivo Žinić podržao u borbi protiv odluke ministra Nakića da se ukine projekt gradnje bolnice?

Kako izgleda ta suradnja s HDZ-om na lokalnoj razini?  Drago mi je da imam priliku reći na koliko smo se tema od obostranog interesa župan Ivo Žinić i ja složili bez ikakvih problema. Županija je namijenila milijun kuna za sufinanciranje Bakranove ulice, no s obzirom na to da je Grad bio prebrz u realizaciji, nisu izvršili uplatu već smo se dogovorili da ta sredstva prebacimo za Vinogradsku. Kako će napredovati radovi, tako očekujem uplatu. Nadalje, Županijska uprava za ceste dužna je Gradu Sisku 2,6 milijuna kuna. Bez ikakvih problema prihvatila sam da se ta sredstva naknadno isplate u obliku odrađenih radova na cesti Gušće - Veliko Svinjičko, što će biti kruna zajedničkog projekta gradnje ceste Brezovica - Gušće. Dalje, Grad je kao vlasnik zgrade Sisačke gimnazije dao sve potrebne suglasnosti da se povuku bespovratna sredstva za energetsku učinkovitost, no Županija nije osigurala svu potrebnu dokumentaciju pa je zajednička kandidatura propala. Uglavnom, trudim se biti krajnje susretljiva i kooperativna u svim situacijama. No kada u pitanje dođe projekt vrijedan 20 milijuna eura za koji sam lobirala i koji sam gurala kod prošle vlasti, vrijeme je da se podvuče crta. Župan je preuzeo odgovornost za postavljanje uprave bolnice, dakle, preuzeo je odgovornost za budućnost najvažnijeg pojedinačnog državnog projekta u Sisku, izgradnje središnjeg paviljona sisačke bolnice. Tu više nema suradnje i razumijevanja, to je projekt biti ili ne biti za cijeli grad. Tu tražim osobnu odgovornost, a trenutna situacija ne daje pravo na optimizam. Od gotovog projekta župan i ministar Nakić su napravili su veresiju: umjesto da se bolnica već gradi, sada se mora mijenjati projekt i prijavljivati na novi natječaj, i to za polovinu sredstava koliko je bilo predviđeno ranije. Bojim se da za ovog župana Sisak neće vidjeti novi središnji paviljon.

Prati li vas u Sisku, kao članicu SDP-a, sjena Marine Lovrić Merzel?

Ne.

Sisak se najčešće opisuje kao mrtvi grad, u kojemu nema poduzetničke aktivnosti i iz kojeg se građani iseljavaju. Je li točna ta predodžba i ima li ikakvih pomaka nabolje?

Navest ću samo dva podatka: prihod gradske blagajne od poreza na dohodak je 10 posto veći nego prošle godine. Drugi ohrabrujući podatak jest da s četiri sisačke firme upravo potpisujemo ugovor o subvencioniranju kredita za investicije. S OTP bankom napravili smo kreditnu liniju u kojoj subvencioniramo kredite namijenjene investicijama - banka daje fiksnu kamatu od 5,5 posto, a Grad subvencionira razliku ovisno o tome je li u pitanju ulaganje u nove proizvodne hale, opremu ili obrtna sredstva. Jedini uvjet je da firma zapošljava barem 50 posto Siščana. Povrh toga, u grad smo privukli firmu koja uskoro raspisuje natječaj za 200 radnika metalske struke. Umjesto da brinem o nezaposlenima, odlučila sam da je bolje da brinem hoće li tvrtka dobiti dovoljno radnika odgovarajućeg radnog iskustva. Izazovi dolaze svakodnevno, ponekad se iznenadiš kakvog su oblika.

Planirate li već sada novu kandidaturu za gradonačelnicu?

Nedavno sam u intervjuu za lokalne novine rekla da ću se nakon određenog još jednog mandata, koji ću preuzeti u svibnju sljedeće godine, zahvaliti na časti i prepustiti dužnost nekome drugome. Za još četiri godine naći ću energiju i motiva, ali nakon toga red će doći na nekog drugog, nadam se, naravno, iz SDP-a.

Govoreći o vašoj stranci, ona je za nadolazeće izbore ispoštovala ‘žensku kvotu’ na listama - no mahom se radi o neatraktivnim i neprolaznim mjestima. Je li se umjesto o zadovoljavanju forme ipak trebalo voditi računa i njenom smislu?

Ponosna sam što sam članica stranke s čije će liste u Sabor srazmjerno ući najviše žena i mladih, nijedna hrvatska stranka ne može se usporediti sa SDP-om po pitanju pružanja jednakih šansi svima. Neobično mi je da pitate zašto, unatoč natprosječnoj zastupljenosti žena, nismo još bolji, dok se od ostalih stranaka to valjda i ne očekuje.