No prva reakcija Vjekoslava Majetića, vlasnika Dok-Inga kojeg smo zatekli na poslovnom putovanju u inozemstvu, bila je da tvrtku zasad ne prodaje, a traženje potencijalnih investitora obrazlaže ovako: 'Ne prodajem Dok-Ing, već ovim putem želim odrediti vrijednost tvrtke na tržištu. Ako bi ponuda bila dobra, ne isključujem mogućnost da prodam Dok-Ing i to strateškom partneru.'

Prema njegovim riječima, Dok-Ing vrijedi barem sto milijuna eura, što je vrlo ambiciozna procjena ako se uzme u obzir da mu je promet oko 25 milijuna eura. Majetić ističe da se za razliku od nekih drugih industrija, kod Dok-Inga ne može gledati samo prihod od prodajem već i znanje, tehnologija, patenti…

A kako se može iščitati i iz sažetka poslanog zainteresiranim ulagačima, ali i iz izvješća o poslovanju Dok-Inga za 2013. godinu, riječ je o jednoj od najboljih i najinventivnijih domaćih kompanija srednje veličine, koja gotovo sve što proizvede i izveze. Naime, od 184 milijuna kuna lanjskih prihoda od prodaje, više od 97 posto ide na strana tržišta, a 81 posto odnosi se na strojeve, usluge i servise razminiranja. Dok-Ing je pritom u 2013. godini ostvario dobit od oko 30 milijuna kuna, što je upola manje u odnosu na godinu ranije.

Dok-Ing je pritom i relativno nisko zadužena tvrtka: dugoročni krediti su oko sedam milijuna eura (prema Hypo i Erste banci). Grupa prema posljednjim podacima ima 188 djelatnika.

A koliko je situacija u Rusiji i uvođenje sankcija na proizvode iz EU-a, pogotovo vojni segment, utjecala na poslovanje Dok-Inga, zbog čega sad njegov vlasnik, kako tvrdi, samo opipava mogućnosti da tvrtku proda na vrijeme, dok se stvari ne pogoršaju?

'Mi i dalje isporučujemo strojeve u Rusiju i jedan dio programa nam još nije zahvaćen embargom. No ako se još više pooštre sankcije, mogli bismo imati ozbiljnih problema. Ne ide nam u prilog ni najnoviji razvoj događaja u Iraku, Izraelu…' ističe Majetić.

Glavni kupac Dok-Ingu je američka vojska, a oko jedna četvrtina prodaje odnosi se na krajnje neizvjesno rusko tržište.

Majetić navodi da su perspektive trenutno loše, ali i više puta ističe da zasad ne prodaje tvrtku. Ipak, priznaje nam i da se pomalo umorio od svega i slaže se s našom konstatacijom da je pametan potez tvrtku prodati na vrijeme dok vrijedi; naravno, strateškom partneru.

Pitanje je, međutim, tko je baš strateški partner za Dok-Ing, s obzirom na to da ta firma drži oko 65 posto svjetskog tržišta strojeva, usluga i servisa razminiranja.

'U tom segmentu mi više i ne vidimo potencijal rasta. Razminiranje je za nas prošlost, zato se želimo okrenuti energetici, rudarstvu, vatrogastvu, konkretno robotima za gašenje požara i električnim automobilima', ističe Majetić.
Ipak, o tome da jako dobre rezultate poslovanja svih ovih godina Dok-Ing itekako duguje razminiranju, govori i podatak da je tvrtka dosad na strana tržišta plasirala više od 250 strojeva za razminiranje koji rade na minskim područjima na gotovo svim kontinentima (u vlasništvu su najvećih svjetski vojski).

No ono po čemu Vjekoslava Majetića domaća javnost najviše poznaje jest prvi električni automobil (Loox) na čijem su razvoju Dok-Ingovi stručnjaci radili godinama. Vjekoslav Majetić poručuje da nije zaboravio na svoje 'obećanje Hrvatima'.
'Obećao sam da ćemo u Hrvatskoj ponuditi jeftini električni automobil i finalizacija financijski povoljnijeg prototipa ide već idućeg tjedna, stajat će oko pet, šest tisuća eura, a proizvodit će se u Kini. Bit će sigurno na tržištu dostupan početkom 2015. godine', kaže Majetić. Prvi električni automobil Loox je, naime, daleko skuplji, a cijena na mu je oko 50 tisuća eura.

Dok-Ing je osnovan 1991. godine, a u stopostotnom je vlasništvu Vjekoslava Majetića.

Osim što je uspješna po financijskom rezultatu, Dok-ing je jedna od od najinovativnijih i najnagrađivanijih domaćih tvrtki. Može se reći i da su 'niše' u koje se okreće Dok-Ing i više no egzotične: rade strojeve za rudarstvo na daljinsko upravljanje (za rudnike platine u Africi), robotizirane strojeve za gašenje požara s primjenom njihova širenja i na nuklearnu industriju.