Izravni hrvatski izvoz u Rusiju iznosi oko 20 milijuna dolara, no ukupna bi šteta za Hrvatsku mogla biti višestruko veća. O šteti i viđenju ukupnih posljedica u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija 'Ujutro prvi' govorili su poznati gospodarstvenik u prehrambenom sektoru i direktor udruženja konditorskih tvrtki Stipan Bilić, ekonomski analitičar Guste Santini te pomoćnica ministra poljoprivrede zadužena za prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić
'Postoji narodna izreka: kud će šteta, neg' na hrđava kmeta. Najveću će cijenu platiti siromašne, rubne zemlje Europske unije, a među njima smo i mi. Nemojmo se zavaravati: činjenica je da su rubne zemlje EU-a tržište za Europsku uniju, a oni nisu naše tržište. Od ruskih protusankcija nemamo nikakve obrane, osim što bismo mogli tražiti, ako naši političari budu hrabri, da nam se plati šteta', smatra Bilić.
'Gubitak se ne može mjeriti po izravnim, već po neizravnim, ukupnim učincima. Gubitak neće biti manji od 50 do 75 milijuna dolara što se tiče ruskog tržišta', procjenjuje Santini.
A kako nadoknaditi gubitke u izvozu na tržišta zemalja CEFTA-e?
'Taj izvoz stagnira ili pada, ovisno o pojedinoj prehrambenoj grani. Objektivno, najveće tržište za naše proizvode bila je Bosna i Hercegovina, a ona prema RH tjera neku ideologiju što se tiče prehrambenih proizvoda, no na taj način pomaže srpskoj prehrambenoj industriji, iskreno rečeno. Jer onoliko koliko mi manje prodamo u BiH, taj se prostor otvara za proizvođače u Srbiji. To je politički problem koji bi BiH trebao sam riješiti. Njihov je problem to zašto se iživljavaju na Hrvatskoj, a na štetu naših proizvođača', smatra Bilić.
'Ministarstvo poljoprivrede je vrlo detaljno proučilo sve mogućnosti i sve utjecaje do kojih može doći. Unatoč tome što to zaista nisu veliki iznosi i samo 1,3 posto izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ide u Rusiju, što je otprilike 15,5 milijuna eura, to će imati znatno širi utjecaj i mnogo veće štete nego što se to čini na temelju podataka o izvozu. Puno veću štetu možemo zapravo očekivati na domaćem tržištu, na kojem će se sigurno naći velika količina roba iz zemalja velikih izvoznika u Rusiju, poput Poljske. Već sada naši poljoprivredni proizvođači i prehrambena industrija imaju određene naznake da trgovina već traži razgovore i snižavanja cijena po tom pitanju', kazala je Blažić i dodala da je sada jako teško dati procjenu ukupne štete.
'Doći će do daljnje defalcije i snižavanja cijena. Razgovarali smo i s kolegama na Ekonomskom institutu o tome kako se postaviti. Cijeli EU traži rješenja, ne samo Hrvatska. Svi će biti dosta pogođeni. Očekujemo mjere izvan onih konteksta koje EU sada prepoznaje i intervenira ako dođe do nekakvih poremećaja i viškova', kazala je Blažić.
'Sastavni smo dio EU-a i djelujemo na zajedničkom tržištu. Naše prehrambene kompanije i poljoprivreda su pokazale u prvim mjesecima ove godine da smo u ovom sektoru imali vrlo dobre rezultate nakon onog početnog šoka poslije ulaska u EU, kada su rezultati bili zaista zabrinjavajući. Rast izvoza prehrambenih proizvoda bio je daleko veći od očekivanog (19 posto). Očekujemo rješenja od EU-a, i to ona izvan onih uobičajenih intervencijskih mjera; čak i aktiviranjem sredstava europske pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru', dodala je Blažić.
Blažić pojašnjava da Hrvatska od 2000. bilježi kontinuiran rast prehrambene industrije.
'Prošle godine je prvi put došlo do pada. Ali bilježimo rast u zemljama EU-a. Nama je BiH bio najjači partner, ali dok je prošle godine to bilo 25 posto udjela u ukupnom izvozu, ove godine on iznosi svega 10 posto. Ove godine nam je najviše rastao izvoz u Sloveniju, Japan, Italiju i Austriju, i to su vrlo visoke stope rasta', dodaje Blažić.
'EU s BiH nije uspio postići baš nikakav pomak u pregovorima jer BiH iz raznih razloga odbija potpisivanje sporazuma, pa se vrtimo u krug. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova stalno obavlja bilateralne razgovore i s BiH i s EK ne bi li se pronašla neka rješenja. Radilo se o 400 milijuna dolara godišnjeg izvoza u BiH i nikako od toga ne smijemo odustati', naglašava Blažić i pojašnjava da se pad bilježi u dijelu koji se odnosi na mlijeko i mliječne proizvode te mesne prerađevine dok je najizraženiji pad bio u izvozu duhanskih proizvoda.
Trgovački kodeks kojim se reguliraju odnosi između dobavljača i trgovaca
'Pokrenute su određene inicijative za stvaranje kodeksa na nivou cijelog EU-a, a potpisao ga je veliki broj najvećih proizvođača u maloprodaji, ali su to u najvećem broju zemalja najveći retaileri, pa su se među njima našli primjerice Tesco, Lidl, Kaufland i Metro, trgovački lanci koji su u svojim zemljama potpisali taj kodeks za stvaranje boljih trgovačkih odnosa. Vjerujemo da ćemo se i mi u okviru Hrvatske pridružiti tim inicijativama i da će ti odnosi biti poboljšani', zaključuje Blažić.
