ANALITIČARI O JOSIPOVIĆEVOM POZIVU

'Ne treba nam nacionalni konsenzus, nego hrabrija Vlada!'

09.01.2013 u 13:51

Bionic
Reading

'Godina koja je pred nama godina je velikih iskušenja, neka bude i godina velikih očekivanja, velikog rada i velikih uspjeha. Ona će po mnogočemu biti odlučna. Morala bi biti prekretnica. Godina neuspjeha mogla bi značiti zastoj u razvoju Hrvatske na dulje vrijeme. To ne smijemo dopustiti, moramo skupiti sve naše snage da se zaustave negativni trendovi. O tome tražimo nacionalni konsenzus', riječi su kojima je predsjednik Ivo Josipović u novogodišnjoj poslanici pozvao na konsenzus. No ako se pita političke i ekonomske analitičare, koji su gostovali u emisiji 'U mreži prvog' Hrvatskog radija, Hrvatskoj ne treba nacionalni konsenzus, nego hrabrija Vlada koja će odlučnije provoditi reforme

'Mislim da konsenzus nije temeljno pitanje za Hrvatsku i rješenje za Hrvatsku, i da će nam biti bolje ako se postigne konsenzus između vladajuće koalicije i HDZ-a. To nije pitanje koje je presudno za Hrvatsku. Presudno je može li ova vlada u iduće tri godine pronaći neke nove ljude i stručnjake, može li nakon lokalnih izbora napraviti potrebne reforme i ima li kompetencija i hrabrosti da promijeni trenutnu situaciju', mišljenje je koje je u emisiji 'U mreži prvog' Hrvatskog radija iznio politički analitičar Berto Šalaj.

Naime, ako se njega pita, nacionalni konsenzus zasad je nepotreban. 'Nije problem u političkoj zajednici to što vlast mora odgovarati na utemeljene kritike njene ekonomske politike od HDZ-a. HDZ zapravo nema neku ekonomsku politiku i ne nudi alternative. Osim što ima stabilnu većinu u parlamentu, politička vlast nema stabilnu političku opoziciju koja se reformira i tek se pokušava ponovno dići. Ono što muči ovu političku zajednicu je zapuštenost, nešto što imamo kao posljedicu neviđene političke korupcije koja je postojala u doba vladavine HDZ-a te imamo situaciju da je s jedne strane problem ove vlade to što je došla nepripremljena za situaciju u kojoj se država nalazi, a s druge strane nisu imali političke hrabrosti za određene reforme', kazao je Šalaj.

Da nema potrebe za nacionalnim konsenzusom, složio se i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

'U ovim trenucima Vlada ima stabilnu većinu. Nije riječ o koaliciji koja je nestabilna. Osigurane su pretpostavke za provođenje svih reformi i ne postoji razlog da bi se išlo prema konsenzusu i koaliciji. Ono što Vladu priječi u napretku može se svrstati u dva razloga – ili ne želite provesti neke stvari ili nemate kapaciteta da biste proveli pojedine vrste stvari', rekao je Lovrinčević.


Osim toga, nadodao je Lovrinčević, sklapanje bilo kakvog konsenzusa uoči lokalnih izbora teško je očekivati, no inicijativu predsjednika Josipovića ipak je pozdravio u kontekstu mogućeg jačanja kompetencija Vlade i otvaranja državnog resora kompetentnijim ljudima.

'Nacionalno suglasje možemo tražiti u pojedinim temama koje su interesantne u smislu težih reformi, međutim velik dio posla koji Vlada treba odraditi tehničke je naravi, tu nema velikih nacionalnih razmimoilaženja. To je samo tehnička stvar kako posložiti sustav', kazao je Lovrinčević.

Govoreći o sposobnosti i kompetentnosti ljudi u Vladi i ministarstvima, Lovrinčević je kritizirao aktualnu, ali i prethodnu vlast zato što prilikom svake promjene vlasti uz ministre i zamjenike ministra iz državnog resora odlazi i niz sposobnih i kompetentnih ljudi u tehničkom smislu.

Iako se u emisiji Hrvatskog radija kao primjer stručnjaka koji je došao popraviti stanje u krizi spomenuo primjer bivšeg talijanskog premijera Marija Montija, Šalaj nije uvjeren da bi stručnjaci u Hrvatskoj mogli biti spasonosno rješenje.

'Velik dio građana treba prestati razumijevati politiku kao prostor HDZ-a i SDP-a. Govorimo o Mariju Montiju, ali nemojmo zaboraviti da je on, unatoč tome što je doživotni senator, odlučio ići na izbore. Mora biti jasno onima koji zagovaraju stručnjake da nijedna politička opcija neće svoje ovlasti prepustiti stručnjacima. Možda će ih uključiti, ali zašto se u Hrvatskoj ne bi stvorila neka treća, četvrta, peta politička opcija?', zapitao se Šalaj.