Uoči gostovanja na VERN-u, Fuele je na izvanrednoj sjednici Vlade predstavio završno izvješće o monitoringu Hrvatske ocjenjujući da Hrvatska općenito ispunjava obveze za pristupanje EU-u po svim uvjetima i da je iskazala sposobnost da ispuni uvjete prije pristupanja.

Ključne teme Fueleovog izlaganja na VERN-u bile su borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, jačanje konkurentnosti, regionalna uloga Hrvatske te pravosuđe i temeljna prava, s obzirom na to da će upravo u tim segmentima proces implementacije trajati i nakon ulaska Hrvatske u Uniju.

Na pitanje što Hrvatska dobiva ulaskom u EU, Fuele je odgovorio da su to stabilnost i prosperitet, pristup EU fondovima, usvajanje europskih standarda, prvenstveno u područjima hrane i okoliša. S druge strane, EU dobiva značajnog partnera za borbu protiv korupcije te partnera za mir i stabilnost u regiji.

Fuele ističe da Hrvatska u regiji ne bi trebala biti samo uzor i primjer ostalim zemljama kandidatkinjama, već se od nje očekuje da pojača svoju ulogu u regionalnoj suradnji i da pojača svoju sinergiju s partnerima.

'Hrvatska bi trebala biti glavni element za otvaranje trgovačkih puteva za izvoz hrvatskih i europskih proizvoda prema regiji Zapadnog Balkana. Hrvatska bi također trebala jačati procese pomirenja i uključivanje ostalih zemalja u taj proces', kazao je Fuele.

Odgovarajući na pitanje o Pelješkom mostu i granici s BiH, povjerenik Fuele rekao je da se konačno rješenje za most i dalje traži, a oko granice postoji 'konstruktivni pritisak' sa svih strana da se preostala otvorena pitanja riješe.

Hrvatskoj će u prvih šest mjeseci nakon ulaska u EU na raspolaganju biti 655 milijuna eura, a povjerenik Fuele izrazio je sumnju da će Hrvatska moći iskoristiti puni iznos, između ostalog i zbog neiskustva u korištenju fondova. To, međutim, ne bi trebalo biti zabrinjavajuće, jer je riječ o uobičajenom procesu s novim članicama.

Dva važna procesa koja očekuju Hrvatsku nakon članstva su ulazak u Schengensku zonu i u eurozonu, ustvrdio je Fuele.

Što se tiče tržišta rada, Fuele je poručio da će neke zemlje odmah otvoriti svoja tržišta hrvatskim radnicima, a neke će koristiti diskrecijsko pravo da tržište rada drže zatvorenim pet godina, uz mogućnost aktiviranja dodatne tri godine.

Dva važna procesa koja očekuju Hrvatsku nakon članstva su ulazak u Schengensku zonu i u eurozonu, zaključio je Fuele.