Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje predstavio je svoj 'Vodič za samoliječenje, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove'. Vodič je HZZO izradio u suradnji s Ministarstvom zdravlja, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, s ciljem edukacije i informiranja građana o listi bezreceptnih lijekova, njihovoj primjeni te što podrazumijeva samoliječenje i kako razlikovati i prepoznati akutna i hitna stanja. Brošura će se uskoro naći u ugovornim ambulantama primarne zdravstvene zaštite, bolničkim hitnim ambulantama i u ljekarnama širom Hrvatske
V. d. ravnateljice HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec naglasila je kako je namjera ovog vodiča informiranje i edukacija građana s ciljem rasterećenja hitne službe na korist svih pacijenata.
U vodiču su navedeni neki najčešći primjeri hitnih stanja koja bi mogla postati opasna po život ako se ne pruži pravovremena pomoć, kao što su: gubitak svijesti, zastoj rada srca i disanja, gušenje stranim tijelom i ostalo.
Razlikovanje hitnih i ne-hitnih stanja može znatno smanjiti priljev pacijenata i pritisak na hitnu službu i na taj način omogućiti hitnu zdravstvenu zaštitu onima kojima je zaista ugrožen život, a često čekaju u redu zajedno s pacijentima kojima hitna medicinska pomoć uopće nije potrebna.
Kada građani nisu sigurni je li im stanje hitno ili ne, preporuka je da nazovu svog obiteljskog liječnika koji im u slučaju ne-hitnih stanja može dati najbolji savjet i pružiti najbolju skrb te ih naučiti kako postupiti kada im se bolest pogorša.
U brošuri se navodi sadržaj kućne ljekarne s potrebnim lijekovima i priborom koji možemo koristiti u samoliječenju. Primjerice, u kućnoj ljekarni preporučljivo je imati: lijekove za snižavanje temperature, sredstvo protiv kašlja, tablete protiv bolova, repelente, sredstva za zaštitu od sunca, toplomjer i ostalo.
Dr. Zoran Maravić, spec. ob. med., inicijator izrade vodiča, naglasio je kako je samoliječenje važna sastavnica zdravstvenih sustava u modernim razvijenim zemljama. To, naravno, podrazumijeva i višu razinu znanja o zdravlju i bolesti pa se edukaciji pacijenata počinje poklanjati sve više pozornosti.
Samoliječenje kao trend postaje sve raširenija pojava i u nas, jer se pomoću lako dostupnih bezreceptnih lijekova mogu vrlo jeftino i brzo sanirati manje zdravstvene tegobe. No ne smije se zaboraviti ni vlastita odgovornost prema zdravlju i bolesti, kao ni odgovornost kad je posrijedi korištenje bezreceptnih lijekova.
Napominju da samoliječenje treba ograničiti na suzbijanje simptoma kraćeg trajanja, dok kod akutnih stanja i simptoma koji traju dulje vrijeme, treba potražiti liječničku pomoć ili se savjetovati s liječnikom. Poseban oprez preporučuju kada su djeca u pitanju.
