Gradski vijećnici Pariza dali su zeleno svjetlo za gradnju novog, 180 metara visokog nebodera, prvog u više od četiri desetljeća, a Bečani najavljuju najviši drveni neboder na svijetu, 'najosvješteniji' eko projekt visok 84 metra (nešto niži od najviše zagrebačke 96-metarske građevine u Strojarskoj).

Općenito, Europljani u arhitekturi radije razmišljaju o estetici i inovacijama, a manje o visini izraženoj superlativima, kao što to čine Amerikanci, Azijati ili naftni milijarderi na Srednjem Istoku. Tako je u Pnom Penu, u dalekoj Kambodži, nedavno niknuo Vattanac Capital Tower na 39 katova, visok 188 metara. U najvišu zgradu u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta ulupano je 170 milijuna dolara, namijenjena je poslovnoj i političkoj eliti, a oblikom podsjeća na leđa zmaja, oslanjajući se na lokalnu mitologiju o zmajskim kraljevima koji žive u kristalnim palačama.

'Vattanac Capital je spoj suvremene arhitekture i tradicionalnih referenci, s poštivanjem lokalnog okruženja, spreman na skok u novu eru prosperiteta', objašnjava ideju projekta autor zgrade, arhitekt Stefan Krummeck, inače berlinski đak.

No tako to očito još ne vide u Pnom Penu, jer je iznajmljeno ili prodano samo 30 posto prostora te ostatak zgrade zjapi sablasno prazan. U trgovački dio useljene su neke svjetske marke, ali komadić dječje odjeće stoji više od stotinu dolara, prosječnu plaću lokalne švelje. U nekoj drugoj sredini neboder bi se izgubio među susjednim zgradama, ali u Pnom Penu grdosija strši iznad zapuštenih kolonijalnih vila devastiranih u doba strahovlade Crvenih Kmera, kada su ovi 1975. ispraznili grad, potjeravši stanovnike na smrtonosni marš i prisilni rad u provinciju. Kada su se rijetki preživjeli vratili, zatekli su post-apokaliptičnu pustaru u kojoj su u Nacionalnoj knjižnici roktale svinje.

Ali premijer Hun Sen voli nebodere te je nakon traumatične devastacije i osiromašenja zemlje, 2010. najavio grandiozne projekte, među njima i - ni manje ni više - najvišu zgradu na svijetu, višu od Burj Khalifa (828 metara) u Dubaiju. Jest da je između 2010. i 2013. BDP u Kambodži rastao sedam posto i da se probudila srednja klasa, ali... Ideja je ipak otpisana, no sada se s Kinezima pregovara o 500 metara visokim tornjevima blizancima (višima od njujorških srušenih Twinsa), koji bi stajali tri milijarde dolara, petinu kambodžanskog BDP-a.
'Kao u mnogim jugoistočnim azijskim zemaljama, i u Kambodži su veliki urbani građevinski projekti način da vlada projicira sliku modernosti i razvoja, ali u pomanjkanju prave vizije i propisa, odobrava svakojake ekscentrične ideje, bez obzira na to postoji li za njima potražnja i jesu li financijski i logistički mogući', kaže u svojoj knjizi 'Hun Senova Kambodža' australski publicist Sebastian Strangio.

Zašto se prestiž dokazuje zgradama u oblacima?

'Neboder je oduvijek bio falusni simbol, ikona ljudske oholosti, šepureći Prometej, razmetljivi spomenik kasnom kapitalizmu koji radnika i njegov status smanjuje na veličinu mrava', piše britanski publicist Will Self. U arhitektonskom smislu njime se ne dokazuju prvenstveno estetski ideali, nego ostvaruju specifične građevinske tehnologije, kaže Self, a za ostvarenje novih građevinskih tehnologija, potrebna je ekonomska moć.

Rušeći tornjeve njujorškog World Trade Centra, Bin Laden je simbolički rušio samo srce američke ekonomske moći, no Amerikanci su na to odgovorili novom najvišom zgradom u SAD-u, 541 metar visokim One World Trade Centerom sa 104 kata u neposrednoj blizini nekadašnjih Blizanaca. Trenutačno najviši neboder na svijetu Burj Khalif u Dubaiju, najviši će biti samo do 2018., kada će u Džedi biti dovršen Kingdom Centar vrijedan 20 milijardi dolara, čiji će 1.000 metara visoki toranj kraljevati nebom Saudijske Arabije. Bit će to novi trofejni neboder, tehnološka bravura s dvokatnim dizalima koji će zbog korištenja karbonskih vlakana ići više i brže no ikada. Novu arapsku arhitekturu neki zovu 'zaljevskim futurizmom', često kritiziranim zbog besramno potplaćenih gastarbajtera s Dalekog istoka.

Ali u ovoj regiji visinski rekordi traju vrlo kratko, jer će u sljedeća dva desetljeća biti izgrađeno barem deset viših građevina. Dok Nijemci ne daju da im bilo kakav neboder zasjeni kelnsku katedralu, dok u Budimpešti ne dopuštaju gradnju objekta koji bi bio viši od Bazilike sv. Stjepana, dok se i u nas ne može zamisliti viša građevina od Zagrebačke katedrale u njezinoj neposrednoj blizini, nad svetim od svih svetih mjesta, Kabom u Meki, dominira Abradž al-Bait. Divovski hotelski kompleks s 3.000 soba i apartmana u neoklasičnom stilu, u vlasništvu kanadske tvrtke Fairmont Hotels and Resorts, ima drugi najviši toranj na svijetu (601 metar) i obara nekoliko svjetskih rekorda: najviši je hotel na svijetu, najviši toranj sa satom, ima najveći sat na svijetu, zgrada je s najvećom površinom na svijetu, a kao mnoge arapske super građevine, i ovu je izgradila najveća građevinska kompanija na svijetu, Saudi Binladin Group.

Nisu ipak svi ushićeni arhitekturom superlativa. Danski urbanist Jan Gehl kaže da su se modernistički planeri i arhitekti vinuli u zrak, napustivši zemlju i ljude, planirajući iz daljina i s visina, a posljedica toga je 'arhitektura ptičjeg govna', koja tu i tamo ispusti zgradu gdje naiđe, bez konteksta i dijaloga s okolinom. Poput 'betonske utvrde' Kingdom Cityja koja već polako izvire iz usamljenog pustinjskog krajolika pored Crvenog mora.

Ovako će izgledati najviši neboder na svijetu, planiran za 2017.

Ali kilometarski neboder Kingdom Cityja nije originalna ideja njegova glavnog arhitekta Adriana Smitha, rođenog u Chicagu, gradu prvoga nebodera na svijetu. Chicago je i grad u kojem je veliki Frank Lloyd Wright još 1956, mnogo smjelije od Smitha, maštao o izgradnji Illinois Sky Cityja visine jedne milje (1.600 metara), četiri puta viši od Empire State Buildinga, s 528 katova, parkiralištima za 15.000 automobila i heliodromima za 150 helikoptera.

U tornju Kingdom Cityja veliki će broj gornjih katova biti prazan ili će u njemu biti smještena komunikacijska i druga oprema. Stvar je, dakle, u visini kao simbolu prestiža, a ne poglavito u funkcionalnosti i isplativosti, kao i u slučaju kambodžanskog nebodera Vattanac. Od sindroma praznog nebodera tako ne pati samo Pnon Pen. Mnogi su oblakoderi zjapili prazni i u vijetnamskom Ho Ši Minu (nekadašnjem Sajgonu), no upućeni se sjećaju da je i njujorškom Empire State Buildingu trebalo dvadeset godina da se popuni nakon otvaranja 1931.

Ima još nešto. Ekonomist Andrew Lawrence podsjeća da se izgradnja nebodera rekordnih visina često podudara s ekonomskim krizama, na fenomen poznat kao 'neboderi prokletstva'. Kao primjer navodi njujoršku zgradu Singer, građenu tijekom financijske krize zvane 'bankarska panika 1907', a stoljeće kasnije gradio se Burj Khalif u vrijeme posljednje globalne financijske krize. Slijedeći tu logiku u domaćim prilikama, i Poslovni centar Strojarska s najvišom zgradom u Hrvatskoj s 25 katova, građen je u vrijeme kada smo doticali dno krize, u doba kada je na tržištu golemi suvišak praznog poslovnog prostora. Mogu li pak golemi arhitektonski kompleksi oživjeti posrnulu ekonomiju nekoga grada, kao što se to pokušalo s Renesansnim gradom u Detroitu? Renesansni grad (hotel na 73 kata i 4 niže poslovne zgrade) bila je najveća privatna razvojna investicija na svijetu i trebala je spasiti posrnuli grad nakon kolapsa automobilske industrije, ali se pretvorila u rječiti primjer kako se problemi ne mogu rješavati sistemom izolacije grada unutar grada.

I koliko se visoko u budućnosti neboderi mogu penjati u nebo?

'Materijali i tehnologija dovoljno su napredovali da se ostvari ideja Franka Lloyda Wrighta', kaže predsjednik arhitektonske firme KPF, James Klemperer, ali dodaje: 'To nema nikakvog praktičnog smisla i zahtijeva golemu financijsku potporu s različitih strana. Netko će ga ipak izgraditi. Pitanje je samo zašto.'