Prema rezultatima ispitivanja preferencija birača što ga je za Spiegel Online proveo institut Civey, pred saveznom pokrajinom Saska-Anhalt je napeta izborna nedjelja. Prema ovom ispitivanju CDU i AfD dijeli samo jedan posto glasova - za CDU bi glasalo 29, a za AfD 28 posto birača.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i stranka Ljevice bi osvojile po 10, a stranka Zeleni 8 posto glasova. U parlament bi ponovno ušla i Liberalno-demokratska stranka (FDP) sa šest posto glasova.

Ako se obistine ovi rezultati, teoretski je moguć nastavak tzv. Kenija-koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka) između CDU-a, SPD-a i Zelenih, koja ovom istočnom saveznom pokrajinom s oko 2,2 milijuna stanovnika vlada od posljednjih izbora 2016.

Strepnja ishodom i u Berlinu

Iako je u drugim ispitivanjima javnog mišljenja AfD u slabijem položaju, nesumnjivo je da će u nedjelju zbog ishoda do posljednjeg trenutka strahovati ne samo političari CDU-a u glavnom gradu Saske-Anhalta Magdeburgu, nego i u obližnjoj metropoli Berlinu.

Stranci, koju još uvijek mnogi povezuju s aktualnom kancelarkom Angelom Merkel, potreban je pozitivni impuls nešto manje od tri mjeseca uoči saveznih parlamentarnih izbora krajem rujna.

Demokršćanska Unija CDU/CSU još je uvijek oslabljena dugotrajnom i po mnogima vrlo štetnom borbom za kancelarskog kandidata koja se vodila između novog predsjednika CDU-a Armina Lascheta i predsjednika manje, sestrinske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markusa Soedera.

Na kraju je odluka, i to protiv volje baze, pala na Lascheta, koji sada oslabljen vodi Uniju CDU/CSU kao kancelarski kandidat na parlamentarnim izborima.

Upravo su za Lascheta, koji unutar CDU-a nastavlja umjerenu politiku koju je etablirala Angela Merkel, izbori u Saskoj-Anhaltu važni zbog odnosa ove stranke prema političkim snagama koje se nalaze desnije od Unije CDU/CSU, a to je prije svega AfD.

Jasno ograđivanje od suradnje s AfD-a

Laschet, koji trenutno obnaša funkciju premijera najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije, u svojim je posljednjim predizbornim istupima u Saskoj-Anhaltu glavno težište stavio upravo na isticanje distance prema AfD-u. "S njima nećemo razgovarati, s njima nećemo surađivati, s njima nećemo koalirati. Mi moramo učiniti sve da demokratski centar pobijedi na nedjeljnim izborima", poručio je.

CDU-u bi mogao u Saskoj-Anhaltu biti kažnjen i zbog odnosa savezne politike prema pandemiji na koji građani, posebice zbog procesa cijepljenja koje se, barem na početku, nije odvijalo po predviđanom planu, gledaju prilično kritički. A glavni nosioci pandemijske politike u Njemačkoj su upravo istaknuti CDU političari poput kancelarke Merkel ili ministra zdravlja Jensa Spahna.

Zbog istih razloga CDU je sredinom ožujka pretrpio gubitke i na izborima u saveznim pokrajinama Baden-Wuerttemberg i Porajnje-Falačka.

Nastavak "Kenije"?

S druge strane demokršćanski premijer Saske-Anhalta Reiner Haseloff se može pohvaliti relativno uspješnom bilancom svoje "Kenija-koalicije", prve takve vrste u povijesti zemlje. To su: smanjena nezaposlenost, gospodarski rast i rast plaća u ovoj saveznoj pokrajini koja je nakon raspada DDR-a pretrpjela velike transformacije i odljev stanovnika.

No istodobno je to bila i koalicija s najvećim brojem sukoba i prijetnji partnera izlaskom iz saveza. CDU se, osim toga, sad već više od 30 godina od ujedinjenja, bori za naklonost birača u saveznim pokrajinama koje su nekad pripadale Istočnoj Njemačkoj.

Izbori u znaku pandemije

Nepovjerenje prema strankama poput CDU-a, SPD-a ili Zelenih najbolje je iskoristio AfD koji se, pogotovo na istoku zemlje, predstavlja kao stranka "malog čovjeka". Tu je ova desna, populistička stranka, koja se već neko vrijeme zbog ekstremno desnih strujanja nalazi i pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka, iskoristila nezadovoljstvo građana izbjegličkom politikom vlade Angele Merkel.

U posljednje vrijeme AfD se profilira i kao stranka koja podržava protivnike vladinih pandemijskih mjera.

I ovi pokrajinski izbori u Njemačkoj održavaju se u sjeni pandemije koja, usprkos popuštanjima, još uvijek utječe na sve segmente javnog života. To je najvidljivije u broju građana koji će na izborima sudjelovati pismenim putem.

Od oko 1,8 milijuna birača njih oko 255.000 tisuća, dakle oko 14 posto, glasat će "na daljinu". Najveći broj birača, gotovo svaki četvrti, svoj će glas pismenim putem predati u glavnom gradu ove savezne pokrajine Magdeburgu.