Ministar pravosuđa Ante Šprlje odbacio je u srijedu kritike dijela odvjetnika da se predloženim izmjenama Zakona o kaznenom postupku ugrožavaju ljudska prava osumnjičenika, istaknuvši da će ona ostati sačuvana, a poboljšava se učinkovitost policije u istrazi, po uzoru na druge europske zemlje
Dio odvjetnika pokazuje da uopće ne zna o čemu se radi kada govore o nekakvim zatiranjima ljudskih prava', ustvrdio je ministar u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada', rekavši kako su 'vruće' reakcije' javnosti, pogotovo od dijela odvjetnika, bile očekivane.
To su pitanja koja malo bole one koji zastupaju kriminalce
Riječ je o pitanjima koje 'malo bole' one koji zastupaju kriminalce i okrivljenike, ustvrdio je te istaknuo da će osumnjičenicima ljudska prava biti zaštićena, a kazneni postupak poboljšan.
Pojasnio je i da većina europskih zemalja ima uređenje kakvo Vlada sada uvodi, a kojim se ispitivanju u policiji daje dokazna snaga u daljnjem postupku, ispitivanje osumnjičenika pred policijom se snima i postaje dokaz, a osumnjičenik može aktivno ostvarivati prava na pristup branitelju tijekom ispitivanja policije.
'Dajemo policiji znatno efikasnije alate u borbi protiv kriminala, pojačava se dokazna snaga njihova ispitivanja, ukoliko su pravilno upozorili osumnjičenika o njegovim pravima i to zabilježili audio i video snimkom', pojasnio je ministar, odbacivši preklapanja nadležnosti istražitelja iz Državnog odvjetništva i policije.
S obzirom na to da jamčevina ubuduće neće moći zamijeniti istražni zatvor u slučaju mogućeg utjecanja na svjedoke i uništavanja dokaza, Šprlje je odbacio povezanost zakonskih izmjena sa slučajem zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, istaknuvši da se te zakonske izmjene neće primjenjivati na Bandića i postupke koji su u tijeku.
O potpori Cvitanu:
Zadovoljan sam izvješćem o radu DORH-a Jedno od pitanja odnosilo se i na potporu državnom odvjetniku Dinku Cvitanu, no Šprlje nije izravno odgovorio uživa li on potporu Vlade, ponovivši samo da je zadovoljan izvješćem o radu DORH-a. Govoreći o izvješću koje je uvršteno u dnevni red za raspravu pred saborskim zastupnicima, ministar je ustvrdio da je 'to najsveobuhvatnije izvješće do sada u DORH-u u proteklih više od 20 godina'. 'Tako da što se tiče izvješća, mislim da je ono stvarno dobro', odgovorio je Šprlje upitan o potpori Cvitanu.
Vezano za slučaja 'lažnih dnevnica' u Vladi, o kojima je državna revizija još u listopadu prošle godine svu dokumentaciju poslala DORH-u, Šprlje je odbio komentirati konkretne slučajeve, ali općenito govoreći, ustvrdio je da se radi o propustima državne revizije.
Državna revizija ponekad je kalkulirala podnijeti kaznenu prijavu ili ne
'Državna revizija je dužna, ako utvrdi postojanje kaznenog djela, podnijeti kaznenu prijavu. Nažalost, moram istaknuti da se duži niz godina to ne događa. Mislim da je državna revizija ponekad kalkuliralao tome hoće li podnijeti kaznenu prijavu ili ne, bojeći se nekakve reakcije ljudi koji bi se nalazili na tim prijavama. Državna revizija je neovisna, treba se tako držati i kada utvrdi da postoji bilo kakvo kazneno djelo, ona to treba i prijaviti. Ne samo čekati hoće li netko pronaći u tom izvješću postoji li kazneno djelo ili ne, ona treba reagirati kaznenom prijavom kada to treba', istaknuo je.
Vezano uz najavu Bože Petrova, predsjednika Sabora i Mosta, da će se otvoriti arhivi komunističkih vlasti, Šprlje je odbacio bilo kakve povezanost te inicijative s predstojećim lokalnim izborima. Ustvrdio je da je to 'jedan civilizacijski potez do kojega je trebalo doći još 1. siječnja 1998.', no na pitanje - kada se može očekivati konkretne poteze i zakonske prijedloge s tim u vezi - nije dao odgovor.
Na pitanje hoće li se i kada zakonski rješavati pitanje spornih ploča u Jasenovcu, ustvrdio je samo da se treba 'pronaći model' s obzirom da su to 'jako bolne teme i za one koji su branili domovinu i za one koji su stradavali u Jasenovcu'. 'Možemo donositi zakone, ali činjenica je da će samo promjena svijesti i edukacija odvesti do boljeg i tolerantnijeg ponašanja u ovoj državi', zaključio je Šprlje.
