Na izborima u nedjelju građani će birati lokalne dužnosnike od vijećnika, preko općinskih načelnika i gradonačelnika, do župana. Napravili smo pregled najdugovječnijih lokalnih dužnosnika, od kojih su neki pustili korijenje toliko duboko da građani ne znaju za druge jer su gotovo 30 godina na vlasti
Godine 1993. Čehoslovačka je službeno prestala postojati, ratne operacije vodile su se u Hrvatskoj i BiH, Hrvatska je dobila svoj virtualni identitet na internetu i domenu .hr, a te godine održani su lokalni izbori.
Joško Roščić (HDZ), tada 31-godišnjak, postao je načelnik Baške Vode, mjesta na Makarskoj rivijeri, čiji stanovnici od tada pa do danas većinom zaokružuju njegovo ime. Neki rođeni te godine stigli su završiti školu, fakultet, oženiti se/udati, zasnovati obitelj i razvesti se, a Roščić je još tu. Ovoga puta pokušat će ga srušiti Matejas Jozipović (Nezavisna lista mladih) i Rajko Jurišić (SDP). Ali nije Roščić jedini koji se 28 godina nalazi na čelu svoje općine.
vezane vijesti
Pedesetak kilometara dalje, u Hrvacama pored Sinja, ista je situacija. Od 3517 birača na izbore 1993. godine izašlo je njih 1458, a 983 glasa osvaja HDZ pa Dinko Bošnjak postaje načelnik i od tada drugog nema. Protukandidat u nedjelju bit će mu samo Željko Domazet (DP/HSP). Je li im moglo biti bolje u tom periodu, mještani Baške Vode i Hrvaca nikad neće saznati, baš kao ni stanovnici još 20 mjesta u Hrvatskoj.
Naime od 428 općina, u njih čak 22 lokalni šerifi, kako ih se kolokvijalno voli nazvati, u sedmom su mandatu, a njih 18 kreće i po osmi mandat. Od njih 22, samo dvoje nisu HDZ-ovi igrači, a među njima tek je jedna žena – Marica Jančić iz Marije Gorice, općine u Zagrebačkoj županiji. Ne bude li izabrana, na čelu ove općine ipak će se opet naći žena jer joj je jedina protukandidatkinja Daniela Žnidarić s Nezavisne liste Stjepana Kožića, a rođena u godini u kojoj je Jančić prvi put postala načelnica.
Za razliku od općina, situacija u gradovima, kojih ima 128, nešto je drugačija. Ili, da budemo precizniji, tek je jedan slučaj preuzimanja grada te mitske 1993. godine. Darijo Vasilić imao je 27 godina kada je postao gradonačelnik Krka. Sa 135 glasova izabran je u Gradsko vijeće Krka na listi HSLS-a i HKDS-a, da bi u njemu bio izabran za gradonačelnika. Četiri godine kasnije prešao je u redove PGS-a, a danas uz potporu iste stranke ide po osmi mandat. Jedini protukandidat bit će mu Anto Čarabaja iz HDZ-a.
Tek mandat manje od Vasilića ima Ivo Mihaljević (HDZ), na čelu Opuzena, kojeg će pokušati srušiti Ivan Mataga, kandidat grupe birača, i Mario Dropulić, iza kojeg stoje HNS i SDP. Za razliku od načelnika i gradonačelnika, nema župana koji se zabetonirao skoro tri desetljeća na toj poziciji. Ali zato godinu u kojoj je Hrvatska ukinula Županijski dom Sabora, Srbija uhitila i izručila Haagu Slobodana Miloševića, Goran Ivanišević osvojio Wimbledon, a Jimmy Wales pokrenuo Wikipediju, Stjepan Kožić pamti kao prvu u kojoj je postao župan Zagrebačke županije.
Riječ je o 2001. godini i od tada žitelji treće županije po broju stanovnika, i jedine čije administrativno sjedište nije na njenom teritoriju, ne znaju za drugog župana. Bilo je to vrijeme prije društvenih mreža, Gmaila... Po šesti mandat bivši HSS-ovac, koji je opstajao na vlasti zahvaljujući i SDP-u i HDZ-u, ide sa svojom listom u koaliciji s HDZ-om, BM-om 365, HSLS-om i HNS-om.
Po šesti mandat ide i SDP-ov Zlatko Komadina u Primorsko-goranskoj županiji, a po peti Damir Bajs sa svojom Nezavisnom listom i širokom koalicijom od devet stranaka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
