Kampanja 'Glas ZA Mrežnicu' želi upozoriti javnost i donositelje odluka na moguću devastaciju rijeke Mrežnice i njenih slapova zbog izgradnje malih hidroelektrana.

Na regati 'Slapovima Mrežnice' sudjelovalo je više od 100 kajakaša, raftera i kanuista, a njima se pridružilo i više stotina posjetitelja glavnog događaja na Gradskom kupalištu Duga Resa.

Nevladine udruge ističu kako se najnovijim Prostornim planom Karlovačke županije omogućila prenamjena starih mlinova u postrojenja za proizvodnju električne energije. Izgradnja malih hidroelektrana dobila je veliki zamah, dok se na samu obnovu mlinice obično zaboravi. Štoviše, tvrde udruge, radi se paralelna infrastruktura, koja ima značajan utjecaj na krajolik i na količinu vode na sedrenom slapu.

Ističu kako je Mrežnica u svijetu i u Hrvatskoj najpoznatija po svojim sedrenim slapovima zbog kojih je proglašena Natura 2000 područjem (mreža ekološki značajnih područja na razini EU). Slapova ima više od 100, a najveći je Šušnjar, koji doseže visinu i do 15 metara

Izdašnost vode i slapova razlog je nekoć brojnoj gradnji mlinova uzduž gotovo čitavog toka Mrežnice. Mlinovi su nekad koristili samo mali dio vode za svoj rad i imali značajnu ulogu kod održavanja vodotoka i očuvanja sedre. Sedra je geološki i biološki fenomen za čiji nastanak treba mnogo vremena i kontinuirani protok vode. Udruge ističu kako će izgradnja hidroelektrana sigurno poremetiti taj prirodni režim i s tim ugroziti opstanak sedrenih zajednica, a time i samih slapova.

Bruno Banjavčić iz građanske inicijative 'Volimo Mrežnicu' izjavio je kako je velik broj veslača na regati i ostalih posjetitelja događaja na dugoreškom kupalištu poslalo jasnu poruku, da žele očuvanu rijeku Mrežnicu i da njeni slapovi i dalje ostanu na ponos ovdašnjih ljudi. 'Mrežnica je idealno mjesto za zdravo provođenje slobodnog vremena i za rekreaciju, a njene spektakularne slapove prepoznaju i turisti, koji u sve većem broju dolaze u naše krajeve', rekao je.

Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije istaknula je kako male hidroelektrane ne doprinose značajno energetskoj neovisnosti Hrvatske, dok imaju izuzetno negativan utjecaj na prirodu i lokalnu sredinu te na ljude koji ovise o dobrobitima i prirodnim ljepotama koje pružaju te rijeke. WWF poziva na strateški, transparentan i participatoran pristup planiranju razvoja hidroenergetskog sustava, kako bi se i lokalni dionici mogli izjasniti žele li takve projekte ili žele sačuvane prirodne karakteristike rijeka, koje nude i osnovu za razvoj turizma i s njim povezanih djelatnosti., rekla je.

Denis Frančišković iz udruge Eko Pan ustvrdio je kako se planirane hidroelektrane na karlovačkim rijekama temelje na nepotpunim i zastarjelim podacima, sagledavajući samo tehnički hidropotencijal rijeka bez uzimanja u obzir ograničavajućih faktora, kao što su zaštićena područja ili hidrogeologija.

'Nisu analizirani kumulativni učinci, a lokalno stanovništvo nije ni na koji način odobrilo predložene lokacije. Njihova realizacija predstavlja realnu opasnost da riječni ekosustavi budu nepovratno uništeni i degradirani. Da bi se uvjerili u ove činjenice, nažalost, dovoljno je vidjeti rijeku Dobru nakon izgradnje HE Lešće', istaknuo je Frančišković.

Uz regatu 'Slapovima Mrežnice', udruge su organizirale i bogat program. Više od 100 ljudi skočilo je zajedno u Mrežnicu, poručivši i time da su za očuvanje te rijeke. Dolazak veslača u Dugu Resu dočekali su koncertom Boba Milana.

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) i Ronilački klub Vodomar organizirali su edukacijske aktivnosti spašavanja na divljim vodama i ronjenja na bocu, a lokalni OPG-ovi predstavili su svoje proizvode.

Dok su u dječjem kutku najmlađi slušali priče, posjetitelji su mogli pogledati i izložbu fotografa Marija Halara te slikara Leonarda Lesića. Sve posjetitelje pozdravio je i gradonačelnik Duge Rese Tomislav Boljar. Događaj će završiti večernjim koncertom lokalnih grupa Đumbus i Tight Grips u MM clubu.