Za sada je na gradilištu postavljena konstrukcija, podignuta su četiri ugaona betonska pilona i temelji zvonika. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja na predjelu Križine izgrađena je u drugoj polovini devedesetih godina u okviru vrlo ambicioznog projekta splitsko-makarske nadbiskupije u cilju izgradnje crkve u svakoj župi u Splitu.

Projekt izgradnje ukupno 18 sakralnih objekata po splitskim predgrađima tada je javnosti bio predstavljen kao 'gradnja duhovnog prstena' oko grada. Kasnije je taj projekt preimenovan u financijsku omču oko grada zbog ogromnih ukupnih troškova koji su prije desetak godina bili procijenjeni na gotovo 30 milijuna eura. U istom razdoblju u Splitu primjerice nije bila izgrađena ni jedna osnovna škola.

Iz tih vremena datira i običaj da se Grad Split odriče naplate komunalne naknade u korist nadbiskupije. I zemljište za gradnju je Grad crkvi ustupao, dio kao kompenzaciju za oduzetu crkvenu imovinu, a dio zemljišta bez ikakve naknade. No što je bilo bilo je, prije deset i petnaest godina je bilo takvo vrijeme i društvena klima. Sada su ipak neka druga vremena za svih nas, ali ne i za crkvu u Hrvata.

Na tabli na gradilištu istaknute su informacije da je u pitanju gradnja zvonika i uređenja terena župe crkve na Križinama. Već prije dvije godine je bio potpuno preuređen interijer crkve sv. Ivana Krstitelja, a sada je pristupilo i uređenju okoliša. Investitor projekta je splitsko-makarska nadbiskupija i Župni ured sv. Ivana Krstitelja.

Nije iznenađenje ni projektant naveden na tabli, to je Studio R iz Splita, arhitektonski studio poznatog arhitekta Jerka Rošina. On se u posljednjem desetljeću već istaknuo gradnjom franjevačkog klerikata na obližnjem Trsteniku, objektu koji je, osim Spaladium arene, najveća građevina izgrađena u Splitu u posljednja dva desetljeća. Građevinska dozvola je datirana 14. studenoga prošle godine, dakle u mandatu nove gradske vlasti.

Činjenice o eventualnom arhitektonskom natječaju koji očigledno nije proveden ili pretpostavljeni izgled i dimenzije su nam ostale nepoznanice. Pokušali smo se prisjetiti neke javne rasprave ili diskusije o planiranom projektu, ali nismo uspjeli jer to se vjerojatno nije nikad ni održalo. Kolika će biti cijena gradnje koju će u najvećoj mjeri platiti građani kroz proračunsku namet za crkvu, isto tako ostala nam je nepoznata.

Bez obzira na sve to, činjenica je da gradnja zvonika na Križinama sada nije prioritet. Time je splitsko-makarska nadbiskupija pokazala da ih se ekonomska realnost župljana zapravo ne tiče. Druga je razina problema urbanističko-estetske prirode. Zvonik u izgradnji i crkva već su smješteni unutar prostora koji je urbanistički jasno definiran osamdesetih godina. To su zgrade od deset do četrnaest katova i podizanje vertikale u takvom ambijentu nema ni estetsko ni funkcionalno opravdanje.