Hrvatska Vlada prihvatila je prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu čije su ključne novosti, kako je najavio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, kvalitetnije i bolje upravljanje zemljom te 'okrupnjavanje zbog bolje proizvodnje'. Zemljište se ubuduće neće prodavati, nego davati u zakup na pola stoljeća
Ministar Jakovina najavio je kako se novim zakonskim rješenjem ukidaju dosadašnji programi raspolaganja zemljištem zbog njihove neučinkovitosti te kako je u novom rješenju osnovni oblik raspolaganja – zakup na 50 godina. Dosadašnji oblici raspolaganja – prodaja, dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta ili ribnjaka ukidaju se.
'Poslove raspolaganja preuzima Agencija za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, a sredstva koja budu ostvarena zakupom na 50 godina dijele se na jedinice lokalne samouprave, kojima pripada 50 posto novca od zakupa, a druga polovica ide u državni proračun', objasnio je ministar Jakovina. Ključna odredba za dobivanje zemljišta u zakup bit će gospodarski program.
U Hrvatskoj je 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je dvije trećine u privatnom vlasništvu, a 890.214 hektara u vlasništvu je države. Od 547 jedinica lokalne samouprave, 75 nema državnog zemljišta, a 74 nije izradilo svoj program. Po programima koji su bili usvojeni, za prodaju je bilo predviđeno 218.493,91 hektar, za zakup 136.990, a za dugogodišnji zakup – 134.225 hektara. Za povrat je predviđeno 62.362 hektra.
'Pokazalo se da postoje brojne zapreke koje usporavaju proces raspolaganja putem prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa, pa se novim zakonom predlaže ukinuti te programe', najavio je ministar Jakovina predstavljajući zakon koji je poslan na prvo čitanje u Sabor. Najavio je i sprečavanje zlouporaba prilikom prenamjene poljoprivrednog zemljišta.
Premijer Zoran Milanović svjestan je buduće rasprave o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, no ocijenio je to korisnim, jer se radi o 'strateškom resursu'. 'Nakon ulaska u EU postojat će moratorij od sedam godina. Nije slučajno da se uvodi moratorij, jer se radi o strateškoj nekretnini', ocijenio je Milanović.
Po njemu je dosadašnji model bio 'neobičan i pogrešan primjer decentralizacije, ali i kaosa'. Pozdravio je i odredbe postotka koji se plaća u slučaju prenamjene zemljišta, po kojima će 70 posto sredstava pripasti državi, a ostatak općinama i gradovima, čime će se 'izbjeći spekulacije i nelegalno mešetarenje'.
'Kome se toliko posreći, ipak će morati dijeliti dobit s hrvatskom vlašću i jedinicama lokalne samouprave, pa će mu se dio uzeti i za zajedničke potrebe. Ako se cijena kvadrata popne s jedan na 100, da sve ne ide preko noći u džep jedne osobe', najavio je Milanović te poručio kako Vlada zakonskim rješenjem 'preuzima odgovornost za jedan strateški resurs'.
Uz okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, iz Vlade najavljuju i povećanje korištenih poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištene zemlje.
