Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je danas na otvorenju 24. savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu u Opatiji, objašnjavajući uvođenje instituta nezastarijevanja kažnjivih djela ratnog profiterstva i onih iz procesa pretvorbe i privatizacije, da se zastara u tim slučajevima ne može primjenjivati na one koji obnašaju vrlo visoke dužnosti u vlasti ili su s njom povezani, odnosno one koji kreiraju pravo i provode ga
Predsjednik Josipović, ujedno pokrovitelj skupa, ustvrdio je da zastara postoji zbog zaštite pojedinca, pa bio on i počinitelj kažnjivog djela od neograničenoga kaznenog progona, kako bi se mali i nezaštićeni pojedinac zaštitio od moćne države.
Ustvrdio je kako u Hrvatskoj godinama nije bilo volje ni hrabrosti da se reagira na počinjena kažnjiva djela ratnog profiterstva ili počinjena pri pretvorbi i privatizaciji. Društvo je opljačkano masovnim činjenjem takvih kažnjivih djela, čime je zemlji učinjena materijalna i moralna šteta, ocijenio je Josipović.
Predsjednik Josipović istaknuo je u govoru da je naše društvo u proteklom razdoblju prošlo kroz dva razdoblja u kojima su se odigravale ključne promjene, i to nakon osamostaljenja Hrvatske, kad je ujedno mijenjano društveno-političko uređenje, te posljednjih godina, kad se spoznalo da dotadašnja klasična pravna rješenja više ne djeluju. Izrazio je uvjerenje da će Hrvatska s upjehom završiti i to drugo razdoblje.
Savjetovanje s temom 'Zatvorena i još uvijek otvorena poglavlja reforme hrvatskoga kaznenog zakonodavstva' otvorio je predsjednik Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu Davor Derenčinović, a tom su prigodom govorili i zamjenica predsjednika Vrhovnog suda Ana Garačić i državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Tatjana Vučetić.
Podatke o 'dinamici i strukturi kriminaliteta u Hrvatskoj između dvaju velikih reformi kaznenog zakonodavstva 1997. i 2011. godine' iznijela je prof. Irma Kovčo-Vukadin. Zabrinjavajućim, pa i alarmantnim, proglasila je podatke o neprestanom rastu recidiva kažnjivih djela u odraslih osoba, a još više u maloljetnika. Upitala se je li to poruka o neučinkovitosti kaznenih mjera koje se izriču. Istaknula je i podatak o stalnom rastu broja zatvorenika u zatvorskom sustavu, pri čemu je dodala kako zabrinjava znatni porast broja zatvorenika u odnosu prema broju pravosudnih policajaca.
Pravosudnih policajaca ima gotovo jednako kao i prije deset godina, a broj zatvorenika je višestruko porastao, dodala je.
Broj kazneno prijavljenih, osuđenih i optuženih proteklih nekoliko godina je u blagom padu.
U proteklih desetak godina u velikom je padu broj pravosudnih postupaka koji traju dulje od godinu dana, ali njih je još bitno više od postupaka koji traju kraće. U promatranih desetak godina, rekla je Kovčo-Vukadin, od svih donesenih optužujućih presuda najviše je bilo uvjetnih zatvorskih kazni, čak 60 posto, a slijedi izricanje sigurnosnih mjera s 20 posto te bezuvjetne zatvorske kazne.
Skup rad nastavlja sutra, a završava u subotu.
