'Financijskih sredstava neće biti, ali Ministarstvo analizira ostale modele pomoći kao što je bio slučaj kad je voćara urod stradao od niskih temperatura. Tada su zajedno s HBOR-om realizirani krediti', izjavila je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

Od posljedica dugotrajne suše stradali su najviše kukuruz, soja i šećerna repa, ali štete imaju i uzgajivači voća i povrća. Stoga bi sve što jedemo na jesen moglo poskupjeti i za više od 10 posto. A već sada na hranu odlazi gotovo pola ukupnih troškova prosječnog hrvatskog kućanstva.

U Osječko-baranjskoj županiji štete na spomenutim kulturama kreću se od 30 do 90 posto, a prva procjena, prema riječima osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, govori o štetama od suše od oko 514 milijuna kuna. Zajedno s procjenom štete od mraza i niskih temperatura početkom godine, ukupne su štete veće od 700 milijuna kuna.

U Brodsko-posavskoj županijiogromna je šteta od suše na kukuruzu na 16.000 hektara, soje na 4.500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5.000 hektara. Zamjenik župana Davor Vlaović ističe kako je dugotrajno sušno razdoblje, visoke temperature i nedostatak oborina, naročito u srpnju i kolovozu, zahvatilo cijelu Brodsko-posavsku županiju.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić ističe kako se uistinu radi o pravoj katastrofi, zbog čega država mora naći rješenje kako pomoći u saniranju šteta. Po riječima Mate Brlošića, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, ovako katastrofalna suša gotovo da se i ne pamti, a posljedice je teško do kraja i predvidjeti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond u Hrvatskoj polako, ali sigurno nestaje. O svinjogojskom fondu više nema ni govora, jer je gotovo u potpunosti već uništen, a kada je u pitanju držanje krava, junica i teladi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, i tu se primičemo kraju, kaže Brlošić, ističući kao neće biti hrane za stoku.

Kukuruza ove godine u Hrvatskoj neće biti ni za lijek, kazao je Brlošić, dodajući kako je seljak prisiljen prehraniti svoju stoku kako zna, a to znači da će se kao hrana koristiti i žito, koje je znatno jeftinije od kukuruza.

Čelni ljudi triju slavonskih županija ističu da se bez navodnjavanja više ne može ni razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji. Osječko-baranjska županija priprema deset projekata za deset sustava navodnjavanja, čija je projektna dokumentacija izuzetno složena. I u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoje projekti i programi navodnjavanja, ali, kako ističe Galić, bez pomoći države i osmišljene politike oni se neće moći realizirati.