U posljednjoj anketi Promocije Plus za RTL diferencirani su birači koji neće izaći na izbore i oni koji ne znaju kome udijeliti glas. U slučaju okršaja Bandić vs. Mrak Taritaš u drugom krugu, na izbore neće izaći 10 posto birača, dok ih 8,3 posto još uvijek ne zna za koga bi glasali. Ukrsti li Bandić koplje sa Sandrom Švaljek, od odlaska na birališta odustat će 9,2 posto birača, a neodlučnih je u tom slučaju nešto manje - 7,2 posto.

Prema anketi Ipsosa za Novu TV, broj neodlučnih - raste. Uoči prvog kruga izbora u Zagrebu neodlučnih je 10,1 posto ili 3 postotna poena više nego na početku kampanje. I broj neodlučnih u Splitu porastao je na 9,1 posto, što bi moglo značiti da će upravo oni presuditi šansama koje u 'cvitu Mediterana' imaju Željko Kerum s potporom 25,7 posto birača, Andro Krstulović Opara (HDZ) s 21,3 posto i Marijana Puljak (Pametno) s 19,6 posto.  

S obzirom na velike postotke neodlučnih birača i na prilično tijesne anketne rezultate u mnogim sredinama, hoće li prevagu donijeti neodlučni? Bagić ne odbacuje takvu mogućnost, ali nekoliko je faktora koji ne govore u prilog toj tezi.

Za početak, kao netko tko je godinama radio istraživanja javnog mnijenja, skeptičan je oko broja neodlučnih birača jer zna da je taj broj veoma teško utvrditi s obzirom na to da se u neodlučne faktički broje i oni koji ne se žele izjasniti, a uopće nisu neodlučni, potom oni koji vjerojatno neće izaći na izbore iako kažu da možda hoće, kao i oni koji kažu da će sigurno izaći a zapravo su neodlučni i odluku donose u zadnjih čas. S obzirom na sve to, Bagić duboko vjeruje da je broj neodlučnih u anketama u pravilu veći od realnog.

'Broj stvarno neodlučnih, a onih koji će izaći na izbore i odluku donijeti impulzivno, uvijek je bitno manji od onog što imate u anketama. Drugo, pogledamo li najznačajnije utrke i zadnje ankete za prvi krug, ne znam gdje bi to baš neodlučni bitno utjecali. Pitanje je hoće li se predomisliti oni koji su bili odlučni pa da, primjerice, oni koji su se izjasnili za Mrak Taritaš glasaju za Sandru Švaljek. Može se dogoditi da će to imati veći utjecaj, nego da oni stvarno neodlučni donesu konačnu odluku i bitno promijene ishod prvog kruga', napominje Bagić.

Ključno je pitanje, međutim, čiji birači će u konačnici izaći na birališta jer motivacija za izlazak na izbore nikad nije jednako raspodijeljena, konstatira Bagić, podsjećajući da HDZ sa više od 200.000 članova ima najčvršću izbornu mašineriju, pa na izborima s niskom izlaznošću ostvaruje puno bolji rezultat nego na izborima s prosječnom izlaznošću.

'Računajte tu još ljude koji su egzistencijalno vezani uz HDZ, poput onih koji nisu članovi stranke ali rade po općinama u kojima je HDZ na vlasti, a to je većina. Naravno, po tome ne stoji loše ni SDP, pogotovo ako znamo da SDP ima sve stariji profil birača koji su vrlo lojalni i pedantni u izlasku', napominje Bagić, spominjući i HNS čije je izvorne birače, s obzirom na koalicije, teže raspetljati, kao i HSS sa svojim lojalnim biračima u čvrstim jezgrama.

Svi ostali morat će natjerati svoje birače da izađu na izbore i sad je pitanje tko će biti koliko uspješan u tome. U tu skupinu uvrštava se i stranka Pametno, čija kandidatkinja Puljak odlično stoji u anketama, ali nema stranačku vojsku.

'To su kandidati koji jako ovise o izlaznosti. Ankete su izmjerile njihov potencijal, ali hoće li se taj potencijal realizirati u praksi, ovisi upravo o toj motivaciji. Birači možda stvarno podržavaju tog kandidata, ali odvede li ih nešto tog dana, ne izađu li na birališta - ne broje se', upozorava Bagić.

Vremenski uvjeti često se navode kao faktor u izlaznosti, a ove izborne nedjelje najavljuju se kišni oblaci nad Hrvatskom. Hoće li to odvratiti ne osobito motivirane birače od izlaska na birališta? 

'Koliko je meni poznato, nitko nije empirijski utvrdio tu čvrstu vezu. To je više nekakvo zdravorazumsko nagađanje, a nikakva veza nije utvrđena istraživanjem ili analizom podataka. Imali smo nacionalne izbore koji su se održavali po kiši, snijegu i ledu, pa je izlaznost bila puno veća nego, recimo, na zadnjim parlamentarnim izborima 2016. koji su održani po relativno lijepom vremenu u rujnu', podsjeća Bagić.

Nakon ankete koja je pokazala da bi upravo ona mogla pobijediti Bandića u drugom krugu, Sandra Švaljek počela je bjesomučno pozivati birače da joj daju glas kako bi uopće dobila tu priliku. Oblikuju li neodlučne birače, recimo one koji su primarno protiv Bandića, takvi anketni rezultati? 

'Oblikovat će ih upotreba ankete u kampanji Sandre Švaljek, ako ih oblikuje, a ne sama anketa. To može imati utjecaja. Pitanje je sada koliko birača će kupiti njenu poruku. Mi ne znamo koliki je omjer među biračima koji ne glasaju za Bandića, koliki je omjer onih kojima je prije svega stalo do smjene Bandića, a koliki je omjer onih kojima je stalo da se izabere točno taj kandidat. Znači, Sandra Švaljek sada pokušava uvjeriti birače da je najvažnije smijeniti Bandića, a da je od sekundarne važnosti tko će ga zamijeniti. Vidjet ćemo da li birači tako razmišljaju i je li im to prihvatljiv način rezoniranja', kaže Bagić.

Na predstojećim izborima moguće su velike promjene, kako zbog velikog broja novih kandidata, tako i zbog neizvjesnosti uslijed tijesnih anketnih rezultata. 'U svakom slučaju, ovi izbori su jako zanimljivi i u Zagrebu i u Splitu, dok su u Rijeci zanimljiviji nego što su to do sada bili', primjećuje Bagić.

'Točno je da će na ovim izborima u nekim sredinama odlučivati vrlo male razlike. Malo je i većih gradova u kojima će izbori završiti u prvom krugu; mislim da ćemo ove godine i što se tiče županija, a i većih gradova, imati više drugih krugova. Konačna bitka odvijat će se, dakle, za dva tjedna, ali pred nama su neizvjesne utrke za drugi krug, tako da će doista svaki glas odlučivati', zaključio je Bagić.