Kada je prošle godine Richard Brenson najavio da u Virgin uvodi model neograničenih slobodnih dana koji omogućuje svim zaposlenicima da koriste slobodno vrijeme kada god to žele i koliko žele, svi su se mediji raspisali o velikodušnom bogatašu koji vodi računa o svojim zaposlenicima. E, pa projekt je propao - i to zato što su zaposlenici uzimali manje slobodnih dana nego kada su imali propisano vrijeme za godišnji!

Richard Brenson zapravo nije osamljen slučaj. Koncept neograničenog slobodnog vremena nešto je o čemu se naveliko debatira zadnjih godina, a oko jedan posto američkih firmi ga je i uvelo. Logika je jednostavna. U današnje vrijeme razvijene tehnologije posao se nužno ne odvija unutar radnog vremena od 9 do 17 sati, već se on može odvijati danonoćno. U takvim uvjetima, za obavljanje posla presudno nije sjedenje u uredu u zadano vrijeme, a s druge strane, zbog produljenja radnog dana na cijeli dan zaposlenici su pod pojačanim stresom i razvijaju 'burn out' sindrom. Posljedice premorenosti su slabiji poslovni rezultati. U praksi se događa, također, da zaposlenici koriste godišnji odmor u strahu da im istjekom godine ne propadne, iako se to možda ne uklapa ni u njihove privatne planove niti je trenutak dobar za tekući posao kojim se bave i bolje bi im odgovaralo da te dane iskoriste u neko drugo vrijeme.

Umjesto toga, veći broj firmi, poput Netflixa i spomenutog Virgina, uveo je neograničeno korištenje plaćenog godišnjeg odmora, najčešće i bez bilježenja kada je netko prisutan na poslu, a kada nije. Osnovni postulat je da posao ne smije trpjeti, a na zaposlenicima i njihovim kolegama je odgovornost kako će se rasporediti i koliko im vremena treba da obave neki radni zadatak. Zaposlenici se ne smiju naprosto ne pojaviti. Moraju to na vrijeme najaviti kolegama i s njima preraspodjeliti posao, odnosno, u svakom se trenutku mora znati u kojoj je fazi neki poslovni zadatak. Kao osnovna prednost takvog koncepta navodi se povećanje odgovornosti i predanosti radnika, čim ih poslodavci počnu tretirati s povjerenjem i kao odgovorna bića. Prednost je i racionalno korištenje vremena, odnosno, brže obavljanje radnih zadataka ako ne moraš na radnom mjestu glumiti da je neki posao složeniji nego što zapravo jest. Zaposlenici su odmorniji i zadovoljniji jer slobodno vrijeme troše na aktivnosti koje ih ispunjavaju, odnosno, imaju život i van ureda - pa su i učnkovitiji u obavljanju radnih zadataka, a poslodavci su sretniji jer se više toga napravi u manje vremena. Među koristima navodi se i zapošljavanje kvalitetnijih radnika, onih koji imaju šire interese u životu, koji uključuju i dulja putovanja pa su i u poslu kreativniji.

Predstavnici nekih tvrtki, a za sada su to najčešće tech tvrtke, prezadovoljni su rezultatima. Kod nekih, međutim, unatoč dobrim namjerama, projekt nije uspio. Navikli da u uvjetima krize moraju dati sve od sebe - kad već imaju radno mjesto - te vođeni željom za napredovanjem, zaposlenici nisu iskoristili priliku. Kada mi je dopuštena mogućnost izbora, nisu znali što se zapravo od njih očekuje i koliko slobodnih dana je pristojno uzeti, odnosno nakon koliko dana će se pojaviti zaostatak na poslu pa su uzeli manje nego što je to ranije bilo propisano. Spada tu i Virgin. Kompanija Evernote, koja primjenjuje istu politiku, sada poklanja zaposlenicima dodatnih 1.000 dolara ako uzmu tjedan dana godišnjeg.

390661,389243 ,384350 ,375848
Britanska kompanija Triggertrap koja se bavi fotografskom opremom također je dobila suprotne efekte od onih kojima se nadala. Direktorica Haje Jan Kamps objasnila je prošle godine medijima kako su i kod njih ljudi počeli uzimati manje slobodnog nego prije uvođenja novih mjera. Vođe timova bili su pod većim stresom oko slobodnih dana nego prije uvođenja mjera kojima je namjera bila smanjiti stres. Stoga je za 2015. razvila novu strategiju.

Počelo se javno bilježiti tko uzima slobodne dane, a tko ne, a kolegama se sugerira da članove svog tima koji su iscrpljeni ohrabruju na uzimanje slobodnih dana. I dalje nema gornjeg limita na slobodne dane, ali se daje bonus u gotovini onima koji u svakoj polovici godine uzmu minimalno 14 dana godišnjeg.

Sličnu praksu nagrađivanja tijekom godišnjeg imaju i u tvrtki FullContact. Oni nisu uveli nelimitirani godišnji odmor, već svojim zaposlenicima povrh državnih praznika daju 15 dana godišnjeg. Međutim, tijekom korištenja tog odmora zaposlenici mogu dobiti dodatnih 7.500 dolara pod uvjetom da se isključe s mobitela, maila i društvenih mreža jer, kao što je to pojasnio jedan od osnivača tvrtke Bart Lorang, visiti na mrežama tijekom odmora nije zdravo, a stvara i lažni dojam nezamjenjivosti.