Vučić je prihvatio pregovarati, ali - kao što mu je svojstveno - dramatizira i traži izlaz. Međunarodnim predstavnicima ni s Prištinom nije lako. U srijedu je savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet ohrabrio kosovskog premijera Albina Kurtija da prihvati prijedlog EU-a za normalizaciju odnosa sa Srbijom. Kurti je, inače, poznat kao težak pregovarač.

Upravo se u formiranju srpskog autonomnog područja na Kosovu i krije problem jer Beograd ne bi otišao praznih ruku - formirala bi se Zajednica srpskih općina na područjima na kojima većinom žive etnički Srbi. Iako je formiranje Zajednice srpskih općina predviđeno još Briselskim sporazumom, u Prištini zaziru od toga jer ne žele na svom teritoriju dobiti pandan Republike Srpske.

Chollet je prije koji dan izjavio da je za Sjedinjene Američke Države važno to da se Zajednica srpskih općina (ZSO) formira na Kosovu, ali da ona neće biti nalik Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini.

'Za nas je značajno to da Zajednica srpskih općina bude formirana, smatramo da je to u skladu s Ustavom Kosova, ali postoji velika razlika između Republike Srpske i budućeg ZSO-a. To nije aranžman koji bi nalikovao na Republiku Srpsku', rekao je Chollet.

Već duže vrijeme spekulira se da bi Beograd na Kosovu mogao dobiti spomenutu Zajednicu srpskih općina, a ona bi imala široke autonomne ovlasti, u zamjenu za priznanje Kosova.

Priča o Zajednici srpskih općina nije nova, samo je sada opet aktualizirana. Prilikom osamostaljivanja Kosova, bivši finski predsjednik Marti Ahtisaari je u ime Ujedinjenih naroda bio zadužen za pitanje statusa te bivše srpske pokrajine te je 2007. godine izradio dokument - u javnosti poznat kao Ahtisaarijev plan. Tim planom srpska zajednica na Kosovu dobiva značajna zajamčena prava.

A na toj platformi napisan je i Ustav Kosova, prema kojem deset zastupničkih mjesta pripada srpskoj manjinskoj zajednici, a još deset za pripadnike ostalih zajednica koje žive na Kosovu. Srbi također imaju zagarantirano mjesto u vladi Kosova. Ahtisaarijevim planom zaštićena je i Srpska pravoslavna crkva na Kosovu, kao i njena imovina.

Srbi južno od rijeke Ibar prihvatili su Ahtisaarijev plan, čime je počela njihova integracija u kosovske institucije i društvo, dok su oni sa sjevera odbijali to do 2013. godine, kada je potpisan prvi Briselski sporazum, a u njemu je predviđeno formiranje Zajednice općina sa srpskom većinom. Dvije godine kasnije Kosovo i Srbija potpisali su sporazum o Zajednici općina sa srpskom većinom.

Na Kosovu postoji ukupno deset općina sa srpskom većinom: Gračanica, Novo Brdo, Štrpce, Ranilug, Klokot i Parteš, koje se nalaze južno od rijeke Ibar, i Sjeverna Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin Potok na sjeveru Kosova, a koje su teritorijalno povezane i naslonjene na Srbiju.

Ključni problem osnivanja Zajednice općina sa srpskom većinom pitanje je njenih nadležnosti. Zajednica bi imala pun nadzor nad područjima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanizma i ruralnog razvoja, imala bi svoju skupštinu, predsjednika... To je Prištini previše, a posebno ne žele prihvatiti mogućnost da bi mogla blokirati odluke vlade.

Ustavni sud Kosova u prosincu 2015. godine utvrdio je da principi Zajednice nisu u potpunosti usklađeni s njime. Na ove stavke se pozivaju i visoki kosovski dužnosnici.

Da su u tijeku ozbiljni pregovori, da se iščitati i iz izjava predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorada Dodika, a on tvrdi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uspio pitanje Kosova iz gubitničke pozicije vratiti na dnevni red i u fokus interesa te naglasio da Srbi moraju biti jedinstveni i okupiti se oko pregovaranja, javlja Klix.ba.

'Ono što se mora imati u vidu jest to da se sagledaju posljedice koje smo mogli čuti za Kosovo, a to je da će se prekinuti europski put, da će se zaustaviti investicije, ponovo uvesti vize. To su ozbiljne posljedice', napomenuo je Dodik.

Analitičar Srđan Cvijić za Glas Amerike kazao je da je pozicija kosovskog premijera Albina Kurtija vrlo čvrsta među biračima upravo zbog pokazane čvrstine u pregovorima i odbijanja da prihvati formiranje ZSO-a. Smatra da je iz Vučićeva kuta ZSO nešto što je njemu vrlo važno, prije svega iz političkih razloga.

'Na osnovi ovog narativa, čini da će to biti neka vrsta trampe koja će se ponuditi javnosti da lakše svari, da lakše racionalizira taj njemačko-francuski sporazum. Da, Srbija je potpisala, ali evo, zauzvrat dobivamo ZSO, osigurali smo budućnost Srba na Kosovu, neće biti, ne daj bože, nove Oluje, protjerivanja, nasilja.'

Međutim upitno je koliko bi srpska javnost prihvatila mrkvu u vidu Zajednice srpskih općina kada je i sam Vučić godinama sudjelovao u izgradnji mita o Kosovu kao srcu srpske države.