Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozvala je, uz podršku 150 nevladinih organizacija diljem Europe, čelnike Europske unije i njezinih institucija na zaustavljanje financiranja novih hidroelektrana javnim sredstvima radi očuvanja biološke raznolikosti
"Europska komisija i europske financijske institucije godinama kreditiraju štetne projekte izgradnje hidroelektrana. Ako nastave s lošim investicijama, direktno će potkopati ambicije postavljene u Strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti i cilj o obnovi 25.000 kilometara riječnih tokova do 2030. godine", rekao je voditelj programa slatkih voda u WWF-u Adria Zoran Mateljak.
Treba hitno ukloniti postojeće financijske modele i poticaje za nove projekte izgradnje hidroelektrana, kako malih tako i velikih, fokusirati se na ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama i podržati Europski zeleni plan, dodao je.
Isto tako, kaže Mateljak, vrijeme je da hidroenergetski sektor počne ulagati u ekološku obnovu postojećih kapaciteta i revitalizaciju rijeka, koje su desetljećima trpjele iznimne pritiske zbog proizvodnje energije.
vezane vijesti
Nakon Svjetskog dana migratornih riba, koji je obilježen 24. listopada, nevladine organizacije, uz potpisnice poput Zelene akcije, Udruge Sunce i Zelenog Osijeka, u manifestu su zatražile zaustavljanje svih oblika poticanja izgradnje novih hidroelektrana, neovisno o njihovoj veličini.
Povećati ulaganja u prihvatljivije obnovljive izvore energije - sunce ili vjetar
Traže da Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj zaustave financiranje svih novih hidroelektrana u Europi, te da se sve nove hidroelektrane isključe s popisa obnovljivih izvora energije koji ih kvalificiraju za primanje državne pomoći.
Potpisnici manifesta predlažu preusmjeravanje investicijskih sredstava na projekte povećanja energetske učinkovitosti, ali i povećana ulaganja u prihvatljivije obnovljive izvore energije, kao što su sunce ili vjetar, uz poštivanje transparentnosti, uključivanje javnosti i umanjivanje negativnih utjecaja na prirodu i ljude.
Inicijativa nevladinih organizacija diljem Europe dolazi nekoliko mjeseci nakon nove analize koja je pokazala kako je od 1970. godine nestalo 93 posto slatkovodnih migratornih riba u Europi, što je posljedica, između ostalog, izgradnje i rada hidroelektrana.
Iako 91 posto postojećih i planiranih hidroelektrana u Europi spada u kategoriju "malih" hidroelektrana, odnosno kapaciteta do 10 MW, WWF ističe da je njihov doprinos energetskoj proizvodnji zanemariv, a utjecaj na prirodu ogroman.
Podršku očuvanju rijeka slobodnog toka dalo je i više od 20.000 ljudi koji su potpisali WWF-ovu regionalnu peticiju za zaustavljanje malih hidroelektrana na Balkanu.
