Predstavnici srbijanskih nevladinih organizacija javno su u srijedu, na platou između zgrade Predsjedništva i Skupštine grada Beograda, pročitali pismo predsjedniku Borisu Tadiću u kojemu se zahtijeva da 11. srpnja bude u Srbiji proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici
Kako su prenijeli beogradski elektronički mediji, nevladini aktivisti najavili su da će se, sa svrhom da do 11. srpnja 2009. srbijanski parlament donese odluku o proglašenju tog dana, okupljati svakog 11. u mjesecu i podsjećati državne organe i javnost na inicijativu za sjećanje na Srebrenicu.
Pismo su poslale organizacije Žene u crnom, Centar za unapređenje pravnih studija, Komitet pravnika za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih za ljudska prava i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, a tijekom čitanja pisma njihove aktiviste čuvao je velik broj policajaca.
Istim povodom nevladine organizacije poslale su pismo srbijanskom predsjedniku i 11. veljače, kada su zatražile da primi izaslanstvo organizacija za ljudska prava, što je on, kako su kazali predstavnici tih organizacija, odbio uz obrazloženje da ima prije preuzete obaveze.
Europski parlament je 15. siječnja proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kada su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8.000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.
U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine udruge za ljudska prava pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a iskažu poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog pamćenja svih žrtava ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.
Inicijativu su poduprle i pojedine srbijanske političke stranke, među kojima i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) koja je 22. siječnja predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova 90-ih godina na teritoriju bivše SFRJ. Također je predloženo da u Beogradu bude izgrađeno spomen-obilježje u znak sjećanja na žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije. I zastupnici Liberalno-demokratske partije (LDP) su isti dan poduprli tu inicijativu. Srbijanski parlament još se nije očitovao o tim prijedlozima.
Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je pred Haaškim tribunalom optužen i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i sad mu se sudi u Haagu.
