Pokazuje to aktualni nacrt izmjena Zakona o tržištu rada koji je resorno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava poslalo na očitovanje socijalnim partnerima.

Prema tom nacrtu naknada za nezaposlene osobe tijekom prvih 90 dana nakon gubitka posla ostat će ista kao i sada, a iznosit će 60 posto prosječne bruto plaće koju je osoba primala posljednja tri mjeseca prije gubitka posla, ali najviše 70 posto prosječne neto plaće u državi (s obzirom na prosječnu plaću isplaćenu u studenome 2023. riječ je o 845,60 eura).

No, za sljedećih 90 dana (od 91. do 180. dana trajanja nezaposlenosti), naknada bi trebala narasti sa sadašnjih 30 posto na 45 posto prosječne tromjesečne bruto plaće primatelja prije gubitka posla, a neće moći biti veća od 50 posto prosječne neto plaće u RH (što odgovara iznosu od 604 eura).

Za to bi, prema nacrtu Zakona, u proračunu za 2024. trebalo osigurati još 11,5 milijuna eura. Naknada nakon isteka 180 dana past će na 30 posto plaće te osobe, a neće moći biti viša od 35 posto prosječne hrvatske plaće.

Podsjetimo, prema zakonskim odredbama pravo na naknadu za nezaposlene imaju osobe koje su tijekom dvije godine koje su prethodile gubitku posla bile zaposlene najmanje devet mjeseci.

Ovisno o vremenu provedenom na radu, ovisi i trajanje isplate naknade za nezaposlene. Tako osobe koje su radile više od devet mjeseci, a manje od dvije godine mogu dobivati naknadu 90 dana, osobe koje su radile između dvije i tri godine dobivat će državnu naknadu 120 dana itd.

Maksimalno razdoblje dobivanja naknade je 450 dana, na što imaju pravo osobe koje su izgubile posao nakon 25 godina staža.

Prijedlog o povećanju iznosa naknada posljedica je opetovanih upozorenja EU na to da Hrvatska ima izrazito niske naknade za nezaposlene koje ne omogućavaju dostojanstven život osobama dok aktivno traže drugi posao (što je uvjet za dobivanje naknade) te da je obuhvat osoba koje primaju novčanu naknadu izrazito nizak, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.